Ministrica državne uprave i lokalne samouprave Srbije Snežana Paunović pokušala je objasniti svoju raniju izjavu u kojoj je govorila o “etničkom čišćenju Albanaca s Kosova”, ali umjesto izvinjenja javnosti poručila je da su njene riječi izvučene iz konteksta.
Paunović je tvrdila da je sporna rečenica nastala nakon što je dio njenog televizijskog gostovanja izdvojen i, kako kaže, zloupotrijebljen u političke svrhe.
“Ono što su Albanci izrezali i zloupotrijebili, a što su u Srbiji prigrlili svi oni koji bi se politički obračunavali, bilo samo sa mnom ili s cijelom vladajućom većinom, zapravo pokušavaju nanijeti štetu Srbiji, prije svega”, rekla je Paunović.
Dodala je da smatra kako je problem u izboru riječi, a ne u samoj ideji koju je iznijela.
“Vjerovatno bih rekla deportacija, jednostavno da izbjegnem da me razapinju i jedni i drugi. Ali svako ko je normalan i razumije o čemu govorim, zna da se ponekad potkrade nesretan izraz”, kazala je ministrica.
Međutim, upravo termin koji je pokušala ublažiti – deportacija – u historijskom i međunarodnopravnom kontekstu često se povezuje s prisilnim premještanjem stanovništva i politikama etničkog čišćenja, posebno kada se provodi na osnovu etničke pripadnosti.
Tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije prisilna protjerivanja stanovništva bila su jedno od ključnih obilježja zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. U brojnim slučajevima deportacije civila bile su dio širih kampanja nasilnog mijenjanja etničke strukture određenih područja.
Paunović je pokušala naglasiti da njena ideja, kako tvrdi, nije podrazumijevala nasilje.
“Ne likvidacijom bilo koga, nego jednostavno slobodnom voljom”, rekla je.
Njene izjave izazvale su burne reakcije u Srbiji i regionu. Dio opozicije zatražio je njenu smjenu, smatrajući da osoba na ministarskoj funkciji ne može koristiti terminologiju koja podsjeća na najteže ratne zločine.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kritikovao je način na koji je Paunović govorila, ali je istovremeno stao u njenu odbranu tvrdeći da je i ona bila žrtva etničkog čišćenja.
Slučaj je ponovo otvorio pitanje odnosa srbijanskih političara prema ratnim terminima i historijskom naslijeđu devedesetih godina, posebno kada se u javnom prostoru koriste izrazi koji imaju snažno značenje u kontekstu ratnih zločina i prisilnih progona stanovništva.