Žene koje su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995) bile žrtve silovanja, a koje su kasnije napustile zemlju i odrekle se bh. državljanstva, uskoro će moći ostvariti status civilne žrtve rata.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je 16. jula u Mostaru izmjene i dopune Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata. Da bi izmjene stupile na snagu, neophodno je njihovo usvajanje u oba doma Parlamenta FBiH.
Predložene izmjene proširuju definiciju korisnika prava, omogućavajući da status dobiju i one osobe koje su se odrekle državljanstva Bosne i Hercegovine. U tekstu izmjena stoji:
„Zahtjev za ostvarivanje statusa i prava pod uslovima propisanim ovim zakonom mogu podnijeti osobe koje su u momentu stradanja imale državljanstvo Bosne i Hercegovine, a u međuvremenu su ga se odrekle radi sticanja državljanstva druge države, ako po istom osnovu ne ostvaruju prava od države čije državljanstvo su stekle.“
Ova promjena se posebno odnosi na žene žrtve ratnog silovanja koje su nakon rata otišle u inostranstvo. Zbog strogih pravila o dvojnom državljanstvu u zemljama prijema, mnoge od njih su bile primorane odreći se bh. pasoša, čime su prema važećem zakonu iz 2023. godine ostale uskraćene za status i pripadajuća prava. Status civilne žrtve rata podrazumijeva pravo na ličnu invalidninu, mjesečna novčana primanja, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, porodičnu invalidninu, zdravstvenu zaštitu, prioritet u korištenju zdravstvenih usluga, psihološku pomoć, pokrivanje troškova liječenja i ortopedskih pomagala, banjsko-klimatsko liječenje, troškove sahrane, osposobljavanje za rad, prioritetno zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje, besplatnu pravnu pomoć, te povoljnije uslove školovanja za djecu rođenu iz čina ratnog silovanja.
Osobe koje žive van BiH će biti obavezne dostaviti dokaz o životu na kraju svake kalendarske godine kako bi nastavile primati naknade. Predviđena je i mogućnost da podnositelji zahtjeva bez bh. državljanstva sami izaberu centar za socijalni rad u kojem će predati zahtjev.
Ministar za rad i socijalnu politiku Adnan Delić izjavio je:
„Ovim izmjenama ispravljamo jednu nepravdu koja je pogađala one koji nisu mogli ostvariti status i prava posebne kategorije civilnih žrtava rata (žrtve ratnog zločina silovanja), a koje su, zbog zakona država u kojima danas žive, morale odustati od državljanstva Bosne i Hercegovine. Zato ovim izmjenama Zakona omogućavamo da i te osobe ostvare status i prava koja im pripadaju. To je ujedno poruka da Bosna i Hercegovina, barem dio nje, ne zaboravlja svoje civilne žrtve rata posebne kategorije, bez obzira gdje danas žive.“
