Dok se globalna ekonomija i dalje oslanja na američki dolar kao glavnu svjetsku rezervnu valutu, Kina tiho gradi alternativni model koji bi u budućnosti mogao promijeniti odnose moći na međunarodnom finansijskom tržištu. U središtu te strategije nalazi se – zlato.
Peking ovog mjeseca pravi novi veliki korak u jačanju uloge fizičkog zlata u međunarodnoj trgovini. Hongkong postaje nova ključna tačka kineske strategije nakon pokretanja sistema za kliring i poravnanje zlata koji će biti povezan sa Šangajskom berzom zlata.
Ovaj potez nije samo tehnička promjena u načinu trgovanja plemenitim metalom. Za mnoge analitičare riječ je o dijelu šire geopolitičke i finansijske strategije čiji je krajnji cilj smanjenje zavisnosti od dolara i jačanje međunarodnog položaja kineskog juana.
Pitanje koje se sve češće postavlja na svjetskim finansijskim tržištima jeste – pokušava li Kina izgraditi temelje novog monetarnog sistema u kojem zlato ponovo dobija centralnu ulogu?
Peking zatvara prostor za špekulacije i vraća fokus na fizičko zlato
Istog dana kada novi sistem za kliring zlata počinje raditi, kineske velike banke najavile su ukidanje trgovine takozvanim “papirnim zlatom” za građane.
Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC), Poštanska štedionica Kine i druge finansijske institucije obustavit će ovu vrstu trgovine od 24. jula.
Zvanično objašnjenje Pekinga jeste zaštita malih investitora od velikih tržišnih oscilacija. Međutim, iza ove odluke mnogi vide mnogo dublju namjeru – čišćenje tržišta od finansijskih instrumenata koji nisu direktno povezani s fizičkim zlatom.
Za razliku od klasične kupovine zlata, kod “papirnog zlata” investitor ne posjeduje stvarni metal, već finansijski proizvod koji prati njegovu cijenu. Upravo zbog toga kritičari tvrde da takav sistem može otvoriti prostor za manipulacije, preveliku spekulaciju i stvaranje privida većih količina zlata nego što zaista postoje.
Kina sada želi model u kojem će vrijednost zlata biti zasnovana prvenstveno na stvarnim rezervama.
Dolar gubi dio povjerenja, zlato postaje nova sigurnosna luka
Kineski potezi dolaze u vremenu kada sve veći broj država preispituje svoju zavisnost od američkog finansijskog sistema.
Decenijama je dolar bio temelj međunarodne trgovine, a američke državne obveznice predstavljale su glavno utočište za centralne banke širom svijeta.
Međutim, posljednjih godina situacija se mijenja.
Zamrzavanje finansijske imovine pojedinih država kroz sankcije, posebno nakon rata u Ukrajini, dodatno je ubrzalo proces diversifikacije rezervi.
Mnoge zemlje počele su povećavati kupovinu zlata jer ga smatraju imovinom koja nije direktno pod kontrolom jedne države ili jednog finansijskog sistema.
Zlato je tako već prestiglo američke državne obveznice kao najveći pojedinačni oblik rezervi centralnih banaka.
Za zemlje koje strahuju od političkog pritiska kroz finansijske kanale, fizičko zlato predstavlja svojevrsno osiguranje.
Kineski odgovor na američku finansijsku dominaciju
Kina godinama smanjuje svoju izloženost američkom dolaru.
Peking je postepeno smanjivao količinu američkih državnih obveznica koje posjeduje, dok istovremeno povećava zlatne rezerve.
Procjene govore da kineska centralna banka raspolaže s više od 2.000 tona zlata, dok kineske kompanije ulažu ogromna sredstva u rudnike širom svijeta kako bi osigurale dugoročne izvore ovog plemenitog metala.
Posebno intenzivna kupovina zlata počela je nakon 2020. godine, kada su globalne krize, inflacija i geopolitički sukobi dodatno povećali potražnju za sigurnim ulaganjima.
Kineska strategija nije zasnovana na kratkoročnom profitu.
Cilj je dugoročno stvaranje finansijske infrastrukture u kojoj bi juan imao veću međunarodnu težinu.
Hongkong kao novo središte svjetske trgovine zlatom
Novi sistem u Hongkongu mogao bi biti jedan od najvažnijih elemenata te strategije.
Njegova posebnost jeste oslanjanje na fizičko zlato, za razliku od zapadnih tržišta gdje veliki dio trgovine funkcioniše kroz finansijske ugovore i derivate.
Povezivanje Hongkonga i Šangaja trebalo bi omogućiti Kini veći utjecaj na formiranje cijene zlata, koja se danas u velikoj mjeri određuje na tržištima poput Londona i New Yorka.
Ako ovaj model uspije, Daleki istok bi mogao postati novo globalno središte trgovine zlatom.
Singapur već razvija vlastite kapacitete za skladištenje zlata, a regionalna konkurencija za poziciju glavnog azijskog finansijskog centra sve je izraženija.
Može li zlato pomoći juanu da postane globalna valuta?
Najambiciozniji dio kineske strategije odnosi se na budućnost juana.
Iako je kineska valuta posljednjih godina povećala svoju ulogu u međunarodnoj trgovini, ona još uvijek daleko zaostaje za dolarom.
Jedan od najvećih problema jeste povjerenje međunarodnih investitora.
Upravo tu Peking vidi prostor za zlato.
Valuta koja iza sebe ima ogromne rezerve fizičkog metala mogla bi biti privlačnija državama i kompanijama koje žele alternativu dolarskom sistemu.
To ne znači da će dolar preko noći izgubiti svoju dominaciju. Američka valuta i dalje ima ogromnu prednost zbog veličine američke ekonomije, finansijskih tržišta i globalne mreže trgovine.
Ali kineski potezi pokazuju da se svijet polako priprema za mogući višepolarni finansijski sistem.
Počinje nova borba za kontrolu nad zlatom
Zlato nikada nije bilo samo običan plemeniti metal. Kroz historiju je predstavljalo simbol finansijske moći, sigurnosti i povjerenja.
Danas se ta borba ponovo vraća na globalnu scenu.
Dok Zapad sve više ulaže u digitalne valute i nove finansijske tehnologije, Kina svoju dugoročnu strategiju gradi na starom principu – stvarnim rezervama i fizičkoj imovini.
Hoće li Peking uspjeti povezati zlato, juan i međunarodnu trgovinu u novi finansijski model, ostaje pitanje budućnosti.
Ali jedno je već jasno – utrka za kontrolu nad svjetskim novcem više se ne vodi samo u bankama i berzama.
Sve više se vodi u trezorima. A u tim trezorima najvažniju riječ ponovo ima zlato.
