Američki vojni vrh suočava se s ozbiljnim optužbama nakon što je, prema navodima CNN-a, blokirana završna faza nezavisne obavještajne analize smrtonosnog zračnog napada na školu u iranskom gradu Minabu, u kojem je poginulo 168 djece i 14 odraslih osoba.
Prema informacijama do kojih je došao CNN, Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) od aprila nije dozvolila provođenje standardne treće faze procjene štete nakon napada na školu Shajareh Tayyiba. Radi se o proceduri koja se uobičajeno provodi nakon velikih vojnih operacija kako bi se utvrdila tačnost obavještajnih procjena, posljedice udara i eventualni propusti u procesu odabira mete.
Početne američke analize, provedene nekoliko dana nakon napada, potvrdile su odgovornost američkih snaga. Naknadne provjere pokazale su da su projektili pogodili unaprijed određene koordinate, ali se ispostavilo da je cilj bio pogrešno identificiran kao vojni objekat iranske Islamske revolucionarne garde (IRGC), iako se na toj lokaciji nalazila škola.
Navodi se da Pentagon nije odobrio da Odbrambena obavještajna agencija (DIA) provede završnu i sveobuhvatnu analizu satelitskih snimaka i ukupnih posljedica operacije, što je izazvalo pitanja o poštivanju uobičajenih vojnih procedura.
Prema izvorima upoznatim sa slučajem, odluka da se ubrza proces identifikacije ciljeva donesena je uprkos upozorenjima u vojnim bazama podataka koja su ukazivala da su informacije o lokaciji u Minabu bile zastarjele.
Umjesto pune revizije koju bi provela DIA, Pentagon je angažovao nezavisnog generala izvan strukture CENTCOM-a da vodi internu istragu. Ta analiza završena je još u aprilu, ali njeni nalazi do sada nisu u potpunosti dostupni drugim vojnim institucijama.
Jedan izvor blizak slučaju tvrdi da je istraga praktično zatvorena za širu vojnu javnost.
– Nije provedena nikakva detaljna analiza, a CENTCOM je zaključao istragu i blokirao bilo koga da u nju ostvari uvid – rekao je izvor.
Dodatne sumnje izazvale su ranije nesuglasice između američke obavještajne zajednice i političkog vrha. DIA je ranije iznijela procjene koje se nisu poklapale s javnim izjavama administracije Donalda Trumpa o efektima američkih udara na iranska nuklearna postrojenja.
Nakon tih neslaganja uslijedile su promjene u vrhu obavještajnog sektora, a pojedini izvori tvrde da se Pentagon sada pokušava zaštititi od političkih posljedica novih saznanja.
Pritisak na Ministarstvo odbrane raste i u američkom Kongresu. Grupa od 24 demokratska senatora zatražila je objavljivanje deklasificiranih rezultata istrage i veću transparentnost u vezi s napadom.
Međutim, predsjednik Donald Trump odbacio je potrebu za objavljivanjem konačnog izvještaja, navodeći u intervjuu za Fox News da ne vjeruje da takav dokument može biti završen. Također je bez iznošenja dokaza sugerirao da bi pojedini snimci ostataka projektila na mjestu napada mogli biti izrađeni uz pomoć umjetne inteligencije.
Dok Pentagon tvrdi da je interna analiza i dalje u toku zbog složenosti cijelog slučaja, kritičari upozoravaju da se radi o jednom od najtežih pitanja za američku vojsku – kako je moguće da obavještajni sistem nije spriječio napad na civilni objekat i zašto javnost još uvijek nema potpune odgovore o okolnostima tragedije.
