Američka vojna operacija u Iranu otvorila je jedno od najtežih pitanja posljednjih mjeseci – kako je moguće da se među odobrenim metama našla škola u kojoj su se nalazila djeca, uprkos upozorenjima da su obavještajni podaci o toj lokaciji zastarjeli.
Prema istrazi koju je objavio CNN, visoki američki vojni komandanti bili su upoznati s problemima u sistemu za odabir meta, ali su ipak odobrili udare u prvim danima rata, kada je pritisak za brzo djelovanje bio najveći.
Posljedice te odluke bile su katastrofalne. U napadu na školu Shajareh Tayyiba u gradu Minab, prema podacima iranskih vlasti, poginulo je najmanje 168 djece i 14 nastavnika. Taj incident postao je jedan od najsmrtonosnijih napada s civilnim žrtvama u novijoj američkoj vojnoj historiji.
Upozorenja su postojala, ali nisu zaustavila napad
CNN navodi da su u vojnim bazama podataka postojala jasna upozorenja da informacije o određenim lokacijama nisu dovoljno svježe i da ih je potrebno ponovo provjeriti prije nego što budu iskorištene za napade.
Takve oznake nisu bile skrivene, već su bile dio sistema koji komandanti koriste prilikom donošenja odluka o izboru ciljeva.
Ipak, prema izvorima upoznatim s procesom, odluka da se određene mete zadrže na listi donesena je zbog potrebe da se operacije ubrzaju.
Američki vojni zvaničnici željeli su u kratkom vremenu pripremiti veliki broj ciljeva nakon odluke predsjednika Donalda Trumpa da pokrene vojne operacije protiv Irana.
U toj žurbi, određene lokacije koje su se smatrale “statičnim metama” – poput objekata koji se ne pomjeraju – dobile su manji prioritet za novu provjeru.
Upravo među takvim lokacijama našla se i škola u Minabu.
Škola i vojni objekat nekada bili povezani
Napad se dogodio dok je američka vojska pokušavala pogoditi obližnji objekat Korpusa Islamske revolucionarne garde (IRGC).
Prema informacijama koje prenosi CNN, raniji satelitski snimci iz 2013. godine pokazivali su da su škola i vojni kompleks bili dio istog prostora, što je vjerovatno bio jedan od razloga zbog kojih je lokacija ušla u vojne baze podataka.
Međutim, kasniji snimci pokazali su drugačiju stvarnost.
Na fotografijama iz 2016. godine vidljivo je da je između škole i vojnog objekta postavljena ograda, dok je škola dobila poseban ulaz i odvojenu infrastrukturu.
Snimci iz decembra 2025. godine dodatno su pokazivali da se na prostoru škole nalaze učenici i svakodnevne aktivnosti.
Prema navodima izvora, jedan analitičar je čak zabilježio promjene na terenu, ali ta informacija nije bila povezana s glavnim sistemom koji su koristili ljudi odgovorni za konačno odobravanje napada.
Pentagon znao za grešku nakon nekoliko dana
Jedan od izvora koji je razgovarao s CNN-om tvrdi da su američki vojni zvaničnici vrlo brzo nakon napada shvatili da je došlo do pogrešne procjene.
“Izuzetno brzo je postalo jasno da nešto nije bilo u redu”, rekao je izvor upoznat s procesom.
Ipak, mjesecima nakon tragedije Pentagon nije objavio konačan izvještaj o istrazi.
Iz Bijele kuće su za CNN poručili da je istraga još uvijek u toku i ponovili stav američke administracije da SAD ne gađa civile.
Kritike zbog smanjenja zaštite civila
Pitanja o odgovornosti dodatno su pojačana kritikama na račun promjena unutar američke vojske koje su se odnosile na zaštitu civila tokom vojnih operacija.
Prema izvorima koje navodi CNN, programi za smanjenje civilnih žrtava (CHMR) pretrpjeli su velika smanjenja, a broj ljudi koji su radili na procjeni rizika značajno je smanjen.
Posebno je pogođen tim pri američkoj Centralnoj komandi (CENTCOM), koji je imao zadatak da procjenjuje moguće posljedice napada na civilno stanovništvo.
Kritičari tvrde da je smanjenje kapaciteta tog tima, zajedno s pritiskom za brže izvođenje operacija, povećalo rizik od grešaka.
Tragedija koja traži odgovore
Nakon napada, američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je da će okolnosti incidenta biti detaljno istražene.
Međutim, za porodice poginulih, istrage i saopćenja ne mijenjaju činjenicu da su izgubili svoje najbliže.
Napad na školu u Minabu sada se nalazi u središtu rasprave o tome da li su vojni sistemi zakazali ili su upozorenja jednostavno zanemarena zbog ratne žurbe.
Dok Pentagon još nije objavio konačne rezultate istrage, pitanje koje ostaje bez odgovora glasi: ko je donio posljednju odluku da se udari na lokaciju za koju su već postojala upozorenja da informacije nisu pouzdane?
