Još više zabrinjava fenomen opisan kao "crna kutija": nevidljiva opasnost koja se ignoriše dok ne bude prekasno. Na nivou rata, to se prevodi u nove oblike biološkog i hemijskog oružja.
Od Baltika i Bliskog istoka do Južne Amerike i Tajvana, pet geopolitičkih žarišta izgleda posebno ranjivo na opasnu eskalaciju u narednom periodu. Analiza ističe da bi slučajni ili unaprijed smišljeni incident u bilo kojem od ovih područja mogao dovesti do regionalnog sukoba ili čak šire međunarodne konfrontacije, dok se dodaju novi, manje očigledni rizici, poput sajber napada i naprednih oblika biološkog i hemijskog oružja.
Analiza jasno pokazuje da rat u Evropi ili negdje drugdje "u razmjerama" koje je opisao generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, tj. "kao što su to činili naši očevi i djedovi", nije na vidiku.
Šta god da se desi, tvrdi se, neće ličiti na velike ratove 20. vijeka. Međutim, to ne znači da će doći do smanjenja tenzija: ne očekuje se smanjenje intenziteta nasilja u Ukrajini, Sudanu, području Ruande i Konga i Jemenu.
Istovremeno, zastoj između Tajlanda i Kambodže ostaje napet, dok se u Mjanmaru ciklusi građanskog nasilja i masakra, čini se, intenziviraju dok se vojna hunta približava izborima na proljeće.
U ovakvom okruženju, slučajna iskra na nekim od ovih frontova mogla bi izazvati širu eskalaciju.
Baltičke zemlje: najosjetljivija tačka za eskalaciju s Rusijom
Analiza pretpostavlja da će Vladimir Putin nastaviti težiti "apsolutnoj pobjedi" u Ukrajini i da bi mogao isprovocirati evropske saveznike u NATO-u i EU na "kritičnim tačkama pritiska", posebno na Baltiku, u sjevernom Atlantiku i širom Balkana.
Među spomenutim scenarijima su incidenti "pod lažnom zastavom" oko Kalinjingrada, u koridoru između Poljske i Litvanije: odnosno, granični incident predstavljen kao "agresivni čin" od strane saveznika NATO-a. Govori se i o "subverzivnim" akcijama u blizini granica s Norveškom i Estonijom.
Na moru se očekuje povećanje "uznemirujućih" patrola ruskih podmornica, što će testirati novi koncept sigurnosti i ranog upozoravanja NATO-a na Atlantiku.
Uz njih, procjenjuje se da će doći do povećane aktivnosti brodova i podmornica ruske službe za nadzor/sabotažu (GUGI), s posebnim osvrtom na "matični" brod Jantar.
Analiza također dodaje politički faktor: s obzirom na to da se Amerika Donalda Trumpa čini "blažom" prema Moskvi, a istovremeno se sukobljava s evropskim saveznicima, Kremlj bi mogao biti u iskušenju da djeluje prije nego što evropski ogranak NATO-a bude imao vremena da "implementira" svoje planove ponovnog naoružavanja.
Ozbiljan razdor između SAD-a i Danske se čak spominje kao mogući "prozor prilike", u slučaju Grenlanda.
Južna Amerika: opasnost od Venecuele i nafte
Drugo područje visokog rizika za SAD je sam američki kontinent. U kontekstu nove strategije za "ponovno sticanje hegemonije", to se odnosi na obnovu doktrine koja je započela s predsjednikom Monroeom (1823).
Centralna tačka je Venecuela i izgledi za američko učešće. Analiza upozorava da bi intervencija mogla ponoviti greške slične invaziji na Irak 2003. godine: od trenutka kada nešto "slomite", onda to "preuzmete pod kontrolu", uz potrebu za obnovom sigurnosnih mehanizama i javne uprave, u suprotnom se povećava mogućnost višegodišnjeg građanskog sukoba.
Takav potez, kako se napominje, ubrzao bi nestabilnost u regiji od Ekvadora do Kolumbije i Gvajane. "Ispod" retorike, ključni faktor se opisuje kao nafta i ambicija SAD-a da dominiraju kao globalna naftna sila, nešto što bi trebalo iritirati glavne igrače OPEC-a, kao i Kinu, koja ima interese u Južnoj Americi.
Bliski istok – Sudan – Afrički rog: „Fitilj“ koji i dalje gori
Treća opasna zona je široko područje od Kurdistana do Arapskog poluotoka, a odatle do Sudana i Somalije. Gaza ostaje žarište, kao i Jemen i Sudan.
Posebno se spominju "predstavnici" dvije moćne zemlje Perzijskog zaliva, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su, prema izvještajima, u otvorenom sukobu u Južnom Jemenu i Sudanu.
Istovremeno, Iran je prikazan kao nestabilan režim koji može birati trenutak za napad, bilo direktno na Izrael ili putem mreže saveznika/oružanih grupa u Siriji, Darfuru i šire.
Što se tiče Sudana, napominje se da ne postoji osjećaj sigurnosti, ali postoji "velika količina oružja". A u pograničnom području Ruande i DR Konga, bitka za minerale (rijetke zemne elemente i kadmijum, kako je izvješteno) dobija na strateškoj težini, s konkurencijom između mreža povezanih s Kinom, ruskih ogranaka povezanih s bivšim Wagnerom i organiziranih kriminalnih grupa.
Indija - Pakistan: Kašmir, Afganistan i šire trenje s Kinom
U Južnoj i Jugoistočnoj Aziji, analiza navodi da je sukob između Indije i Pakistana i dalje aktivan oko Kašmira i Afganistana, dok Indija također ima otvoreni front s Kinom na svojoj planinskoj granici.
Smatra se da Tajland i Kambodža nisu u "potpunom miru", iako se procjenjuje da je malo vjerovatno da će se kriza tamo proširiti.
Tajvan: Scenarij koji bi mogao postati globalni problem
Petom i možda najkritičnijom prijetnjom smatra se Kina. Liderstvo Xi Jinpinga opisuje se kao "mjerilo" strateške dvosmislenosti, a do 2026. godine, prema analizi, američki predsjednik bi mogao biti previše zaokupljen Venecuelom, Ukrajinom, Gazom i unutrašnjim poslovima da bi na vrijeme reagirao ako bi Peking pokušao odlučnu akciju protiv Tajvana, otvoreno ili prikriveno.
Procjenjuje se da bi neuspjeli poduhvat na Tajvanu izazvao snažnu reakciju glavnih igrača u regiji - Indije, Japana, Australije i SAD-a, a u "najgorem slučaju" bi utro put istinski globalnoj konfrontaciji.
"Nevidljivi" napadi: Kiberprostor, dezinformacije i nova prijetnja
Analiza ističe da rizici nisu samo geografski ili „tradicionalni“. Postoje i manje očigledna sredstva napada: sajber napadi, informacione operacije i uticaj.
Primjer je cijena sajber napada na Jaguar Land Rover, koji se pripisuje ruskom "predstavniku": 1,5 milijardi funti štete za kompaniju i 5 milijardi funti za nacionalnu ekonomiju.
Još više zabrinjava fenomen opisan kao "crna rupa": nevidljiva opasnost koja se ignoriše dok ne bude prekasno.
Na nivou ratovanja, ovo se prevodi u nove oblike biološkog i hemijskog oružja, smrtonosnijeg i težeg za otkrivanje nego što smo vidjeli u prošlosti, gdje su supstance poput ricina, sarina, polonija i novičoka korištene kao teroristička oruđa.
U rukama nedržavnih aktera, fanatika ili članova kulta, prijetnja se opisuje kao potencijalno najveća od svih.
Ukratko, slika koja se slika nije "proročanstvo" o tome šta će se dogoditi, već popis mjesta gdje svijet izgleda naj'zapaljivije'.
I u takvom okruženju, čak i mala greška, nesporazum ili planirana provokacija mogu biti dovoljni da promijene društva.
