Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula upozorio je da se zemlja već duže vrijeme nalazi u stanju koje je opisao kao „neproglašeno vanredno stanje“, ocjenjujući da je politička situacija nakon tragedije u Novom Sadu dodatno produbila podjele i otvorila prostor za jačanje kontrole vlasti.
Prema njegovim riječima, Srbija se nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 ljudi, nalazi u fazi izražene društvene i političke polarizacije, uz sve snažniji utjecaj vladajuće strukture i predsjednika Aleksandra Vučića.
„Sistemski se radi na slabljenju svih vitalnih institucija, važnih za jedan demokratski poredak. Srbija znatno zaostaje u temeljnim pravima. Također, primjetno je jačanje narativa koji ne ide u prilog Evropskoj uniji, i da ovoga trenutka neko potpuno neinformisan prati političku situaciju u Srbiji, zaista ne bi bio siguran je li riječ o zemlji kandidatkinji za članstvo u EU ili se ona sprema za potpisivanje sporazuma o dugotrajnoj saradnji i prijateljstvu s Putinovom Rusijom ili s Kinom“, istakao je Picula.
On je ove ocjene iznio uoči plenarne sjednice Evropskog parlamenta u Strasbourgu, na kojoj će se raspravljati o izvještaju o Srbiji, naglašavajući da će tema biti izdvojena kao posebna tačka dnevnog reda zbog značaja i aktuelne političke situacije.
„Ne radi se o tek jednoj zemlji zapadnog Balkana, ona je izdvojena kao posebna točka, zapravo njeno vodstvo traži da se posebno rasprava fokusira na stanje u Srbiji“, dodao je Picula.
Komentarišući javne nastupe predsjednika Srbije, Picula je ocijenio da Vučić već sada vodi političku kampanju uprkos tome što izbori nisu raspisani.
„On (Vučić) je najavio listu Ujedinjena Srbija što mene u mnogom podsjeća na Putinovu listu Ujedinjena Rusija. On je govorio naprosto kao kandidat za predsjednika vlade u kampanji, obećavajući naravno brda i doline svojim biračima. Ono što je interesantno obećao je puno jaču vojnu Srbiju koju više niko kao neće ugroziti kao što je ugrožavao u prošlosti“, rekao je Picula, prenosi Beta.
U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je paket ekonomskih mjera vrijedan više od 600 miliona eura, kojim bi trebalo biti obuhvaćeno oko tri miliona građana, te mogućnost održavanja prijevremenih izbora u narednim mjesecima.
Paralelno s tim, Evropska komisija nastavlja da prati reformske procese u Srbiji, uz upozorenja o mogućem usporavanju evropskog puta i smanjenju finansijske podrške ukoliko se nastavi demokratsko nazadovanje i jačanje veza s Rusijom.
Srbija, koja je status kandidata za članstvo u EU dobila 2012. godine, u posljednjih nekoliko godina bilježi stagnaciju u pregovaračkom procesu, a napredak u otvaranju novih pregovaračkih klastera i dalje ostaje neizvjestan.
