Dok se brojne zemlje suočavaju s ekstremnim ljetnim vrućinama, sve više pažnje privlače inovativna rješenja koja omogućavaju boravak na otvorenom i tokom najtoplijeg dijela dana. Jedno od njih posljednjih sedmica izazvalo je veliko interesovanje na društvenim mrežama, nakon što su snimci iz Kine prikazali neobičan način rashlađivanja javnih prostora.
Riječ je o sistemima za hlađenje pomoću fine vodene magle, koji se postavljaju na terasama ugostiteljskih objekata, u parkovima, na pijacama, sportskim terenima, skladištima i drugim otvorenim ili poluotvorenim lokacijama. Za razliku od klasičnih klima-uređaja, ovi sistemi nisu namijenjeni zatvorenim prostorima, već stvaranju ugodnije mikroklime na otvorenom.
Njihov princip rada zasniva se na raspršivanju mikroskopskih kapljica vode pod visokim pritiskom. Kapljice gotovo trenutno isparavaju, pri čemu apsorbuju dio toplote iz zraka i na taj način snižavaju temperaturu okoline. Budući da su izuzetno sitne, u većini slučajeva ne ostavljaju osjećaj mokrine na ljudima ili namještaju.
U periodima kada temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, ovakvi sistemi mogu sniziti temperaturu zraka za nekoliko stepeni, što je dovoljno da boravak na otvorenom postane znatno podnošljiviji.
Posebno su korisni u velikim gradovima, gdje asfalt, beton i staklene površine tokom dana akumuliraju ogromne količine toplote. Taj fenomen, poznat kao efekat urbanog toplotnog ostrva, uzrokuje da su gradske sredine često osjetno toplije od okolnih područja.
Zbog toga se sistemi za hlađenje maglom sve češće postavljaju na trgovima, autobuskim stanicama, pješačkim zonama i drugim javnim površinama kako bi se ublažile posljedice ekstremnih temperatura, a pritom troše znatno manje energije nego tradicionalni rashladni uređaji.
Njihova popularnost dodatno je porasla nakon posljednjih toplotnih valova u Aziji. U pojedinim dijelovima Indije izmjerene su izuzetno visoke osjećajne temperature koje su dosezale i oko 51 stepen Celzijusa, dok su kineski gradovi sedmicama bili pod upozorenjima zbog ekstremne vrućine.
Klimatolozi upozoravaju da ovakvi vremenski ekstremi više nisu izuzetak nego sve češća pojava. Globalno zagrijavanje doprinosi dužim i intenzivnijim toplotnim valovima, a posebno zabrinjava činjenica da ni noćne temperature više ne donose značajno osvježenje, što povećava rizik po zdravlje stanovništva.
Iako sistemi za rashlađivanje maglom ne mogu zamijeniti klasične klima-uređaje u zatvorenim prostorima, stručnjaci smatraju da predstavljaju jedno od najefikasnijih rješenja za javne površine tokom ljetnih mjeseci. Njihova primjena mogla bi u narednim godinama postati sve češća i u drugim dijelovima svijeta, posebno u gradovima koji se sve češće suočavaju s dugotrajnim periodima ekstremnih vrućina.
