Bosna i Hercegovina ostaje zemlja u kojoj je kafa neizostavan dio svakodnevice, ali najnoviji podaci pokazuju i ozbiljan ekonomski problem – ogroman jaz između uvoza i izvoza. Prema analizi Spoljnotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza kafe u prošloj godini iznosila je gotovo 24 miliona KM, što predstavlja rast od čak 36,4 posto u odnosu na godinu ranije.
Istovremeno, vrijednost uvoza dostigla je čak 234,6 miliona KM, uz povećanje od 31,9 posto. Ovi podaci jasno pokazuju da BiH i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza, dok domaći izvoz, iako raste, ne može pratiti takav tempo.
Zanimljivo je da rast vrijednosti nije praćen rastom količine. Naprotiv, količinski izvoz kafe je pao za 3,2 posto, odnosno iz BiH je izvezeno oko 45 tona manje nego prethodne godine. Uvoz je, s druge strane, zabilježio tek blagi rast od 0,9 posto, što dodatno potvrđuje da je ključni faktor povećanja vrijednosti zapravo – cijena.
Stručnjaci ističu da je prošla godina bila obilježena historijskim skokom cijena kafe na svjetskom tržištu, što je direktno uticalo i na domaće tržište. Upravo zbog toga vrijednost trgovine bilježi snažan rast, iako se količine nisu značajno mijenjale.
Najveći dio izvoza kafe iz BiH usmjeren je ka tržištima gdje živi dijaspora, ali i gdje postoji navika konzumiranja tradicionalno pripremljene kafe. Na prvom mjestu nalazi se Slovenija sa oko 10 miliona KM izvoza, zatim Sjedinjene Američke Države sa oko 3,5 miliona KM, Hrvatska sa 3,4 miliona KM, Njemačka sa 1,8 miliona KM te Austrija sa 1,7 miliona KM. Ovih pet tržišta zajedno čine više od 86 posto ukupnog izvoza, što ukazuje na visoku koncentraciju i oslonjenost na ograničen broj zemalja.
Ipak, uprkos rastu izvoza, deficit u ovom sektoru ostaje ogroman. U 2025. godini iznosio je čak 210,7 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila svega 10,2 posto. To znači da BiH višestruko više troši na uvoz kafe nego što zarađuje od njenog izvoza.
Kada je riječ o budućnosti, iz Spoljnotrgovinske komore BiH poručuju da se u 2026. godini očekuje blagi pad cijena kafe, ali i dalje iznad dugoročnog prosjeka. Drugim riječima, značajnije pojeftinjenje nije realno očekivati, a kafa će i dalje ostati jedan od proizvoda čija cijena oscilira pod uticajem globalnih tržišta.
Na kraju, jasno je da kafa u BiH nije samo napitak – ona je dio kulture i svakodnevnog života. Međutim, ekonomski pokazatelji upozoravaju da je riječ i o sektoru koji nosi veliki trgovinski disbalans, što bi u budućnosti moglo otvoriti pitanje jačanja domaće prerade i izvoznog potencijala.
