Svjetlost badnjaka na Baščaršiji: Tiha poruka vjere, mira i trajanja Sarajeva
U dvorištu Stare crkve svetih Arhanđela Mihaila i Gavrila na Baščaršiji večeras je zapaljen badnjak, čime su pravoslavni vjernici u Sarajevu obilježili Badnje veče i najavili dolazak jednog od najradosnijih kršćanskih praznika – Božića. U ambijentu u kojem se stoljećima susreću različite vjere, kulture i običaji, plamen badnjaka ponovo je podsjetio na kontinuitet duhovnog života i duboko ukorijenjene tradicije pravoslavne zajednice u ovom gradu.
Mitropolit dabrobosanski Hrizostom obratio se okupljenim vjernicima, uputivši im čestitku povodom Badnje večeri i poruku mira, nade i sabranosti. Njegove riječi pratile su molitvu i bogosluženje, čineći ovaj trenutak ne samo vjerskim obredom, već i simboličnim podsjećanjem na snagu zajedništva u vremenu sveopće užurbanosti i nesigurnosti.
Badnjak, najčešće mlado hrastovo ili cerovo drvo, u pravoslavnoj tradiciji nosi snažnu simboliku. Prema predanju, on podsjeća na drvo koje su pastiri donijeli kako bi ugrijali pećinu u kojoj se rodio Isus Krist. Njegovo paljenje označava dolazak svjetlosti, topline i nade, ali i prekid sa starim brigama, strahovima i podjelama. To je čin koji u sebi nosi jednostavnu, ali duboku poruku: bez obzira na težinu vremena, vjera u novo rađanje i novi početak ostaje.
Badnje veče je ujedno i posljednji dan božićnog posta, perioda duhovnog i tjelesnog pročišćenja. U narodnom vjerovanju, ovo je vrijeme kada se treba pomiriti s drugima, vratiti dugove i u praznik ući bez tereta prošlih nesporazuma. Upravo zato Badnje veče ima snažnu etičku dimenziju – ono ne govori samo o obredu, već i o ličnoj odgovornosti prema drugima.
Tradicionalno, Badnje veče je porodični praznik. Okupljanje oko posne trpeze, molitva i tišina doma stvaraju prostor za sabranost i unutrašnji mir. U društvu koje se sve češće fragmentira, ovi običaji podsjećaju na vrijednost porodice, strpljenja i međusobnog razumijevanja.
Božić, uz Vaskrs, zauzima centralno mjesto u pravoslavnom kalendaru. Pripreme za njegovo obilježavanje traju četrdeset dana i imaju duboko duhovno značenje. One podsjećaju da praznik nije samo datum, već proces – put ka unutrašnjoj promjeni i obnovi.
Večerašnje nalaganje badnjaka u Staroj crkvi na Baščaršiji imalo je i širu simboliku. U srcu Sarajeva, grada koji je kroz historiju prolazio kroz razaranja, obnove i suživot, ovaj obred je još jednom pokazao da vjera i tradicija opstaju uprkos svim lomovima vremena. Plamen badnjaka nije samo vjerski znak – on je tiha, ali postojana poruka da zajedništvo, poštovanje i nada i dalje imaju svoje mjesto.
U tom smislu, Badnje veče u Sarajevu nije samo uvod u Božić. Ono je podsjećanje da istinska snaga praznika leži u miru koji nosimo jedni prema drugima – i u svjetlosti koju smo spremni podijeliti.
