Premijeri Hrvatske i Španije, Andrej Plenković i Pedro Sanchez, obratili su se medijima na početku Samita Evropska unija – Zapadni Balkan, koji se danas održava u Tivtu.
U fokusu njihovih poruka bili su evropski put zemalja regiona, pregovori Crne Gore s Evropskom unijom, pozicija Srbije, kao i pitanje izbora novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nakon Christiana Schmidta.
Plenković je poručio da će Christian Schmidt dobiti nasljednika, ali da je i dalje otvoreno pitanje ko će to biti. Sanchez je, odgovarajući na pitanje o non-paperu i stanju demokratije, vladavine prava i slobode medija u Srbiji, rekao da je reformski put veoma važan i da ga vlasti u Beogradu moraju slijediti.
Govoreći o razgovorima o novom visokom predstavniku, Plenković je rekao da Hrvatska, zbog same strukture Dejtonskog sporazuma i Vijeća za implementaciju mira, ne odlučuje direktno o tom pitanju, ali smatra da je jasno da će Christian Schmidt dobiti nasljednika.
„Ono što je u ovom trenutku jasno da će nasljednika Schmidta biti. To je sasvim izvjesno. Ko će to biti, moramo još malo pričekati“, rekao je Plenković.
Dodao je da su prvi razgovori završeni bez konačnog dogovora, ali da su na stolu i dalje različite opcije.
„Postoji opcija ili talijanski kandidat ili eventualno još kandidat francuski ili možda kandidat Sjedinjenih Američkih Država. Ti će se razgovori voditi“, kazao je Plenković.
Govoreći o budućoj ulozi visokog predstavnika, istakao je da se bonske ovlasti ne bi smjele koristiti pretjerano.
„Ono što je važno da se bonske ovlasti ne koriste na način koji je pretjeran, koji dovodi do disbalansa u onome što je bilo dogovoreno izvorno“, istakao je Plenković.
OHR i otvoreno pitanje trajanja ureda Plenković je rekao da su neka ranija postupanja visokih predstavnika, prema njegovoj ocjeni, dovela Hrvate u BiH u slabiji položaj nego što je to bilo predviđeno izvornim Daytonskim sporazumom. Ipak, dodao je da očekuje da će rješenje na kraju biti pronađeno.
„Međutim, moj je dojam da će se na kraju iznaći rješenje, da ćemo imati nasljednika gospodina Schmidta. Koliko će visoki predstavnik i uopće njegov ured dugo još trajati, to je sada otvoreno pitanje“, rekao je Plenković.
Hrvatska postavila uvjete Crnoj Gori
Veliki dio obraćanja hrvatski premijer posvetio je bilateralnom sastanku s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da je Crna Gora najviše odmakla u otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja, ali da Hrvatska ima jasna očekivanja prije daljnjeg napretka.
Među tim pitanjima naveo je obeštećenje logoraša, potragu za 14 nestalih iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica u Crnoj Gori, pitanje ploče u Morinju, bazena u Kotoru, povrata školskog broda Jadran, kao i pitanje granice.
„Za mene ta pitanja nisu nešto nerješivo. Dapače, mislim da ona dugo čekaju da se riješe“, rekao je Plenković.
Dodao je da bi, ukoliko postoji politička volja, pregovori Crne Gore mogli biti završeni do 2026. godine.
„Moj je dojam danas nakon sastanka s premijerom da je Crna Gora spremna ozbiljno raditi na ovim pitanjima koja smo vrlo jasno postavili kao kriterij i u konačnici kao i uvjet, ako želite da budemo sasvim jasni, da se pregovori završe“, naveo je Plenković.
Plenković o Srbiji: Potreban snažniji angažman prema EU
Na pitanje o poruci građanima Srbije, Plenković je poručio da bi bilo korisno vidjeti snažniji angažman svih političkih aktera prema evropskom putu te zemlje.
„Ne bi bilo loše možda da vidimo jedan snažniji angažman svih političkih aktera prema europskom putu“, rekao je Plenković.
Govoreći o različitim fazama pregovora zemalja Zapadnog Balkana, kazao je da je Crna Gora najdalje odmakla, Srbija zastala iz niza razloga, Albanija napreduje, dok BiH i dalje ne uspijeva riješiti unutrašnje prepreke za ubrzanje pregovaračke dinamike.
Sanchez: Srbija mora slijediti reformski put
Španski premijer Pedro Sanchez odgovarao je na pitanje o non-paperu, zemljama kandidatkinjama i stanju demokratije, vladavine prava i slobode medija u Srbiji. Poručio je da su unutrašnje reforme od ključnog značaja i podsjetio da Španija ove godine obilježava 40 godina članstva u Evropskoj uniji.
„U Španiji ove godine obilježavamo 40. godišnjicu pristupanja Evropskoj uniji, tako da zaista mislim da je ovaj put unutrašnjih reformi, kada je riječ o demokratiji, vladavini prava, socijalnom tržištu i tako dalje, veoma važan“, rekao je Sanchez.
Dodao je da su ti standardi sadržani u evropskim ugovorima i da je to nešto što Srbija mora ispuniti.
„To je sadržano u našim ugovorima i to je nešto što vlada Srbije mora slijediti i dostići“, istakao je Sanchez.
Španija podržava proširenje EU na Zapadni Balkan
Sanchez je ponovio da Španija snažno podržava proširenje Evropske unije prema Zapadnom Balkanu, naglašavajući da ne vidi potpunu Evropsku uniju bez tog dijela Evrope.
„Iz perspektive Španije, mi podržavamo proširenje Evropske unije prema Zapadnom Balkanu, jer smatramo da nema potpune Evropske unije bez naše braće sa Zapadnog Balkana“, rekao je Sanchez.
Posebno je izdvojio Srbiju kao jednu od najvećih zemalja regiona i poručio da će Madrid podržavati njen reformski i evropski put.
„Srbija je, naravno, jedna od najvećih zemalja na Zapadnom Balkanu i mi ćemo, naravno, podržati taj put unutrašnjih reformi i proširenja prema Zapadnom Balkanu, a samim tim i prema Srbiji“, zaključio je Sanchez.
