Među svjedocima koji su se obratili kanadskim parlamentarcima bio je i politički analitičar Jasmin Mujanović, koji je govorio o utjecaju Srbije, Rusije i Kine na političke procese u regionu.
Sigurnosne prilike na Zapadnom Balkanu već godinama bilježe negativan trend, a Rusija region posmatra kao potencijalno novo područje sukoba s NATO-om, upozoreno je tokom saslušanja pred Stalnim komitetom za vanjske poslove i međunarodni razvoj Parlamenta Kanade. Tokom rasprave mogla su se čuti i upozorenja da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i dalje ima podršku određenih političkih krugova unutar Evropske unije.
Među svjedocima koji su se obratili kanadskim parlamentarcima bio je i politički analitičar Jasmin Mujanović, koji je govorio o utjecaju Srbije, Rusije i Kine na političke procese u regionu, ali i o promjenama u američkom pristupu Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, sigurnosna situacija na Zapadnom Balkanu kontinuirano se pogoršava već više od deset godina.
„Kretanje ukupne sigurnosne dinamike u regionu ide u pogrešnom pravcu i taj trend traje već duži period“, rekao je Mujanović.
Ocijenio je da su izazovi s kojima se region suočava danas u velikoj mjeri slični onima iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Kao ključne prijetnje naveo je, kako tvrdi, političke ambicije Beograda i Zagreba koje dovode u pitanje suverenitet susjednih država, ali i nedovoljnu pažnju međunarodne zajednice prema Balkanu.
Srbija i Rusija kao ključni saveznici vlasti u RS-u
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Mujanović je ustvrdio da Srbija i Rusija ostaju najvažniji vanjski oslonci vlasti u Republici Srpskoj.
„Beograd i Kremlj nastavljaju pružati najznačajniju podršku secesionističkoj politici u ovom bosanskohercegovačkom entitetu“, kazao je.
Za Milorada Dodika rekao je da gotovo svakodnevno dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Podsjetio je i na njegove nedavne posjete Moskvi, navodeći da se tokom maja dva puta sastajao s ruskim zvaničnicima kako bi osigurao podršku za svoje političke ciljeve.
Odgovarajući na pitanja članova komiteta, Mujanović je upozorio da Rusija raspolaže razgranatom obavještajnom infrastrukturom širom regiona, uključujući Srbiju, Republiku Srpsku, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.
Posebno je istakao da Moskva Zapadni Balkan posmatra kao prostor na kojem bi mogla otvoriti dodatni pritisak na NATO.
„Ako je Ukrajina prvi front, onda Rusija Zapadni Balkan vidi kao potencijalni drugi front u Evropi“, upozorio je.
Kritike na račun Zagreba
Značajan dio rasprave odnosio se na evropske sankcije protiv Dodika i razloge zbog kojih one nisu proširene na nivou Evropske unije.
Mujanović je podsjetio da je vlada mađarskog premijera Viktora Orbána godinama blokirala uvođenje sankcija, ali je naglasio da Budimpešta nije jedina prepreka.
„Dodik ima i podršku Hrvatske, zbog čega nema ozbiljnijeg napretka kada je riječ o evropskim sankcijama“, ustvrdio je.
Takav stav povezao je s dugogodišnjim političkim partnerstvom između Dodika i HDZ-a BiH, koji je sestrinska stranka vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj.
Prema njegovoj procjeni, upravo saradnja između Dodika i HDZ-a BiH predstavlja jedan od glavnih razloga zbog kojih izostaju ustavne reforme potrebne za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Mujanović smatra da postoji nesklad između deklarativne podrške Hrvatske evropskom i NATO putu Bosne i Hercegovine i njenog odnosa prema reformama koje bi taj put omogućile.
Milioni dolara za ukidanje američkih sankcija
Govoreći o američkim sankcijama, Mujanović je naveo da upravo slučaj Milorada Dodika pokazuje da takve mjere mogu imati značajan politički učinak.
Podsjetio je na Dodikove tvrdnje da je između 40 i 50 miliona dolara potrošeno kako bi se postiglo ukidanje sankcija koje su mu uvele Sjedinjene Američke Države.
Iako su sankcije u međuvremenu ukinute, Mujanović smatra da to pitanje nije trajno zatvoreno te da postoji mogućnost njihovog ponovnog uvođenja.
Posebnu pažnju privukla je njegova tvrdnja da je promjena američkog pristupa navodno ostvarena uz pomoć miliona dolara uloženih u angažman krajnje desnih lobista i političkih influensera u Washingtonu. Dodao je da se među tvrdnjama koje kruže među regionalnim analitičarima nalazi i ona prema kojoj je postojao pokušaj uklanjanja visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Energetski projekti pod povećalom
Na saslušanju se govorilo i o energetskoj sigurnosti regiona. Mujanović je ocijenio da zemlje Zapadnog Balkana postepeno smanjuju zavisnost od ruskog plina, ali je izrazio zabrinutost zbog transparentnosti pojedinih projekata.
Istakao je da Sjedinjene Američke Države nastoje postati vodeći dobavljač ukapljenog prirodnog plina za ovaj dio Evrope, ali da postoje pitanja u vezi s pojedinim kompanijama uključenim u takve projekte.
Kao primjer naveo je kompaniju povezanu s projektom Južne interkonekcije, registrovanu u američkoj saveznoj državi Wyoming prije svega nekoliko mjeseci.
Prema njegovim riječima, riječ je o firmi čiji izvori finansiranja nisu poznati, dok su osobe povezane s njenim osnivanjem navodno bliske utjecajnim političkim krugovima.
Rusija testira granice NATO-a
Svoja upozorenja iznijela je i profesorica Univerziteta McGill Maria Popova, koja smatra da ruski utjecaj na jugoistočnom krilu NATO-a predstavlja rastući sigurnosni problem.
Govoreći o incidentima u kojima su ruski dronovi ulazili u rumunski zračni prostor, naglasila je da takvi događaji nisu slučajni.
„To nisu greške niti propusti. Riječ je o svjesnom ispitivanju odlučnosti NATO saveza“, rekla je Popova.
Dodala je da bi nedovoljno odlučan odgovor mogao ohrabriti Moskvu da dodatno ugrozi logističke pravce kojima se pruža podrška Ukrajini.
Poruka žrtava: „Ne zaboravite nas“
Pred kanadskim parlamentarcima govorila je i predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini Joanne Bishop, fokusirajući se na položaj žena i procese pomirenja nakon rata.
Prenijela je poruku preživjelih žrtava ratnog seksualnog nasilja koje su od međunarodne zajednice zatražile da ne zaboravi njihovu borbu i iskustva.
Bishop je upozorila da politička zastupljenost žena u Bosni i Hercegovini stagnira te da nasilje nad ženama ostaje ozbiljan društveni problem.
Navela je da žene trenutno zauzimaju manje od petine mjesta u parlamentima, dok veliki broj politički angažiranih žena prijavljuje različite oblike nasilja, posebno na internetu.
Zaključila je da podrška ženama i procesima izgradnje mira nije samo pitanje zaštite ljudskih prava, već i važan element dugoročne stabilnosti, pomirenja i demokratskog razvoja regiona.
