SBiH povukla prvi potez: Da li SDA ima odgovor ili ponavlja stare greške?
Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) prva je istrčala sa svojim kandidatom, kandidujući Semira Efendića – mladog kadra, dugogodišnjeg načelnika Općine Novi Grad i političara koji u javnosti ima prepoznatljiv profil. Međutim, iza ove kandidature krije se i ozbiljna politička ironija. Iako je Efendić bio dugogodišnji član Stranke demokratske akcije (SDA), upravo je u proteklom mandatu mjesto načelnika osvojio uz presudnu podršku SDA, tačnije uz politički uticaj Harisa Zahiragića, koji je tada i sada, kao visoko pozicionirani funkcioner stranke, spriječio da SDA Novi Grad ima vlastitog kandidata. U suštini, SBiH je Efendića "preuzela" nakon što ga je SDA politički "izgradila", a u tom procesu ima značajnu ulogu i Huso Ćesir, bivši član SDA, koji je dugo bio i ostao mentor Efendiću.
Etto.ba doznaje da je Semira Efendića u Stranku za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) doveo upravo Džemal Smajić, delegat Stranke za BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Smajić je bio u SBiH u ključnim momentima kada su gotovo svi ostali napustili stranku, a također ima snažnu vezu s njenim osnivačem Harisom Silajdžićem.
Otuda se danas s pravom postavlja pitanje: Da li je ova kandidatura Efendića direktan udarac samoj SDA i da li ona, svjesno ili ne, ide u korist „Trojke“? Hoće li se ponoviti scenario iz prošlih izbornih ciklusa, u kojima su fragmentacija i pogrešne političke procjene skupo koštale SDA, tek treba da se vidi.
Samoljublje i bolesna ambicija uništavaju probosanski front: Efendić i Konaković razbijaju jedinstvo
Ima li SDA odgovor?
Ako SDA želi jasan, snažan i politički logičan odgovor, onda on mora biti jednako ozbiljan kao i izazov. Jedno ime se pritom nameće samo po sebi – Haris Zahiragić kandidat za člana Predsjedništva. Političar koji je izuzetno mlad postao član Predsjedništva SDA, a potom i njen najmlađi potpredsjednik, danas važi za jednog od najprepoznatljivijih kadrova stranke. Njegov politički autoritet potvrđen je kako na kantonalnom, tako i na federalnom i državnom nivou, a posebno je došao do izražaja na posljednjem Glavnom odboru SDA, o tome kako je to sve postigao, ćemo drugom prilikom.
U SDA Sarajevo posljednjih dana sve se više osjeća politička tenzija, a kao odgovor na kandidaturu Semira Efendića za Predsjedništvo BiH, iz stranačkih kuloara dolazi sve glasnija podrška Harisu Zahiragiću. Mnogi članovi SDA smatraju da bi upravo Zahiragić mogao biti pravi odgovor na izazov koji je postavio Efendić, a sudeći prema izvorima bliskim stranci, Zahiragić se već "hvali" unutar stranačkih krugova da bi bio jedini političar sposoban pobijediti Denisa Bećirovića u trci za člana Predsjedništva BiH.
Štaviše, kako etto.ba saznaje iz izvora bliskih stranci SDA, Zahiragić "navodno" smatra da Bakir Izetbegović, unatoč svom velikom političkom iskustvu i neprikosnovenom liderstvu, nema šanse da može pobijediti u utrci za člana Predsjedništva u trenutnim konstalacijama, pogotovo nakon što je Semir Efendić postao "ozbiljan" kandidat.
Među mlađim članovima stranke, naročito onima iz Asocijacije mladih, već dugo postoji očekivanje da se otvori prostor za ovakav iskorak. Zahiragićevi javni nastupi, u kojima je – lapsusom ili ne – sebe znao nazvati „najmlađim predsjednikom“, više nisu doživljeni kao slučajnost, već kao signal političke ambicije i spremnosti da se preuzme odgovornost. Kandidatura Harisa Zahiragića za člana Predsjedništva BiH postaje sve realnija, i pitanje je hoće li SDA imati hrabrosti da podrži ovog političara kao svoje lice na najvišim pozicijama vlasti.
Semir Efendić ulazi u utrku za bošnjačkog člana Predsjedništva – Novi Grad dobija neovisnog kandidata za načelnika?
Stare greške i nova šansa
SDA je u Sarajevu već dva puta gubila političku bitku od bliskog Zahiragićevog prijatelja, Irfana Čengića. Da li će se ista greška ponoviti i treći put? Ili će stranka ovaj put pokušati nešto drugačije?
Upravo zbog korektnih i prijateljskih odnosa sa Semirom Efendićem, Zahiragić bi mogao biti ključni faktor postizanja načelne saglasnosti o zajedničkom političkom djelovanju – modelu u kojem bi kandidati koordinirali nastupe, a eventualno se pred same izbore jedan povukao u korist drugog, uz jasnu i otvorenu podršku.
Ko će krojiti buduću državnu vlast – ključ Predsjedništva ili politički preokreti u Federaciji?
Kandidat bez hipoteke prošlosti
SDA danas ne treba „sigurno ime“, već potrebna kandidatura koja neće nositi prošlost punu kontroverzi, sudskih procesa ili skandala. Političar koji je dokazao sposobnost indirektnog vođenja ozbiljne kantonalne organizacije i koji ima energiju da okupi, a ne da dijeli. Iako bi kandidatura Harisa Zahiragića bila radikalan potez, ona bi mogla otvoriti vrata povratku dijela kadrova iz Naroda i pravde, osigurati podršku Demokratske fronte i dijela Socijaldemokratske partije BiH, te konsolidovati probosanski politički blok u Sarajevu.
Na kraju, riječ je i o matematici izbora. SDA je 2022. godine ostala bez ključnih oko 60.000 glasova, koji su nedostajali Bakiru Izetbegoviću u trci za člana Predsjedništva BiH upravo iz Sarajeva. Mladi, energični kandidat, sa snažnim društvenim, prijateljskim i porodičnim vezama u Sarajevu sa drugim političkim subjektima, mogao bi upravo te glasove vratiti u političku igru.
Pitanje je samo jedno: Hoće li SDA imati hrabrosti da ovaj put bira budućnost, a ne komfor navike? Hoće li Sarajevska SDA, kao ključni akter, izraziti neposlušnost SDA centrali i podržati kandidaturu Harisa Zahiragića za člana Predsjedništva BiH? Da li će Mahir Dević, Haris Zahiragić i Faruk Kapidžić uspjeti izgurati Zahiragića kao zvaničnog kandidata, čime bi mogli preokrenuti političku ravnotežu u Sarajevu i unutar SDA, ostaje nam da vidimo?
