Snimak sa predizbornog skupa, odluka o prekršaju i obustava istrage otvorili pitanje odgovornosti za izborne nepravilnosti u Bosni i Hercegovini
Nenad Nešić je u oktobru 2023. godine, nakon imenovanja na funkciju ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, javno poručivao da će njegov rad biti transparentan i da će građani imati pristup informacijama koje može podijeliti.
Godinu dana kasnije u javnost je dospio snimak sa predizbornog skupa u Višegradu na kojem se, prema navodima organizacija koje su ga analizirale, čuje Nešić kako govori o mogućnosti pomoći pri zapošljavanju u policijskim institucijama u zamjenu za političku podršku tokom izbora.
Na snimku se čuje rečenica:
„Nije bitno da li je iz SNS-a ili DNS-a, pogurat ću.“
Ove riječi izazvale su reakcije organizacija koje prate izborni proces, jer su protumačene kao moguće obećanje koristi biračima u zamjenu za podršku određenom političkom subjektu.
Nakon prijave, izborna komisija u Višegradu zaključila je da je Nešić svojim javnim obraćanjem prekršio odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Zbog toga je politička stranka DNS, čiji je Nešić bio lider, kažnjena novčanom kaznom.
Međutim, krivični postupak nije nastavljen.
Tužilaštvo odbacilo sumnje o krivičnom djelu
Dvije godine nakon događaja, Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu donijelo je odluku da ne provodi istragu protiv Nešića, uz obrazloženje da ne postoje dovoljni osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo.
Kao razlog za takvu odluku navedeno je da nije bilo moguće pouzdano potvrditi identitet osobe koja se nalazi na snimku, kao ni okolnosti nastanka videozapisa.
Odluka tužilaštva izazvala je reakcije pravnih stručnjaka i organizacija koje se bave zaštitom integriteta izbornog procesa, koji smatraju da standard za pokretanje istrage nije isti kao standard za dokazivanje krivice.
Prema njihovom tumačenju, kod krivičnih djela koja se odnose na povredu slobode birača nije neophodno dokazati da je određeni birač zaista promijenio svoj izbor ili glasao za određenu političku opciju. Dovoljno je utvrditi da je postojalo nuđenje koristi ili obećanje s ciljem utjecaja na slobodno biračko opredjeljenje.
Transparency International najavio disciplinske prijave
Transparency International Bosne i Hercegovine najavio je pokretanje disciplinskih postupaka protiv postupajuće tužiteljice i glavne tužiteljice Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.
Predstavnik organizacije Edo Kanlić izjavio je da je podnesena pritužba na odluku o obustavi istrage, ali da ona nije prihvaćena.
Prema njegovim riječima, postoje dokazi koji ukazuju na moguće kršenje zakona, uključujući snimak sa javnog skupa na kojem je snimanje bilo dozvoljeno.
Kanlić je naveo i da je tokom postupanja bilo upozorenja prema osobi koja je napravila snimak o mogućim pravnim posljedicama, što je dodatno otvorilo pitanja o odnosu institucija prema prijavama građana i organizacija koje ukazuju na moguće nepravilnosti.
Šta kaže zakon?
Krivični zakonik Republike Srpske predviđa zatvorsku kaznu do tri godine za osobe koje nude mito ili kupuju glasove, ali i za birače koji traže ili prihvate poklon ili obećanje u zamjenu za glasanje.
Pravni stručnjaci ukazuju da se suština ovog krivičnog djela ne nalazi samo u konačnom rezultatu izbora, već u samom pokušaju narušavanja slobodne volje birača.
Advokat Ifet Feraget smatra da je odluka tužilaštva proizvoljna i da zakonska odredba jasno definiše kada postoji osnov za sumnju.
„Nije potrebno da osoba na koju je izvršen utjecaj zaista glasa, niti da izađe na izbore. Sam čin pokušaja utjecaja na birača predstavlja osnov za postojanje sumnje“, naveo je Feraget.
Prema njegovom mišljenju, u ovom slučaju postojali su elementi koji su zahtijevali provođenje istrage.
Advokat Aleksandar Jokić upozorio je da ovakve odluke mogu poslati poruku političkim akterima da izborne nepravilnosti često ne dovode do ozbiljnih posljedica.
„Akteri koji učestvuju u takvim radnjama mogu biti uvjereni da neće biti procesuirani“, ocijenio je Jokić.
Izborne nepravilnosti bez adekvatnih sankcija
Koalicija „Pod lupom“, koja prati izborni proces u Bosni i Hercegovini, upozorava da nepravilnosti tokom izbora moraju biti pravovremeno sankcionisane kako bi se očuvalo povjerenje građana.
Glasnogovornik Koalicije Hasan Kamenjaković istakao je da mnogi slučajevi kršenja izbornih pravila ne dobijaju odgovarajući sudski epilog.
Prema njegovim riječima, sankcionisanje ovakvih pojava ima preventivnu ulogu jer šalje poruku političkim subjektima da kršenje zakona neće biti tolerisano.
„Mora postojati procesuiranje kako bi se stvorio odvraćajući efekat i kako bi politički subjekti znali da takvo ponašanje ima posljedice“, rekao je Kamenjaković.
Transparency International poručio je građanima da i dalje prijavljuju izborne nepravilnosti, bez obzira na pojedinačne odluke institucija.
Naveli su da prijave mogu biti podnesene anonimno, te da će organizacija nastaviti koristiti pravne mehanizme kako bi se pokušaji narušavanja izbornog integriteta procesuirali.
Širi kontekst: istraga protiv Nešića zbog sumnji na korupciju
Slučaj predizbornog skupa nije jedini predmet koji se odnosi na Nenada Nešića.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine već mjesecima vodi istragu protiv njega zbog sumnji da je, dok je obavljao funkciju direktora javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske“, primio više od milion konvertibilnih maraka mita.
Nešić je uhapšen u decembru 2024. godine zajedno sa još dvije osobe zbog sumnji za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i primanje mita.
Nakon višemjesečnog pritvora pušten je u maju 2025. godine. Nekoliko mjeseci kasnije Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je jemstvo u iznosu od 1,3 miliona KM i ublažio ranije izrečene mjere zabrane.
Nakon hapšenja Nešić je podnio ostavku na funkciju ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Glavni tužilac Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić ranije je najavio da će završetak istraga u predmetima korupcije, uključujući i predmet protiv Nešića, biti jedan od prioriteta rada Tužilaštva tokom 2026. godine.
Slučaj koji otvara pitanje odgovornosti
Slučaj izjave „pogurat ću“, iako je rezultirao prekršajnom sankcijom za političku stranku, nije dobio krivični epilog.
Za kritičare odluke tužilaštva ostaje pitanje da li su institucije dovoljno ozbiljno pristupile mogućem pokušaju utjecaja na birače ili je još jednom potvrđeno da politički akteri u Bosni i Hercegovini često izbjegavaju ozbiljnije posljedice za postupke povezane s izbornim procesima.
Istovremeno, ovaj predmet postavlja šire pitanje povjerenja građana u institucije i sposobnost pravosuđa da jednako tretira sve slučajeve u kojima postoji sumnja na zloupotrebu političkog utjecaja.
