Prosjačenje na ulicama Banjaluke i dalje predstavlja ozbiljan društveni problem, a tokom ljetnih mjeseci njegova učestalost dodatno raste. Policija upozorava građane da davanjem novca osobama koje prose nesvjesno mogu podržavati organizovane oblike iskorištavanja ljudi, uključujući i trgovinu ljudima.
Podaci pokazuju da je tokom prva četiri mjeseca ove godine na području Banjaluke evidentirano 36 prekršaja prosjačenja, što predstavlja povećanje od oko 63 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada su zabilježena 22 slučaja.
Iako rast broja evidentiranih prekršaja može djelovati zabrinjavajuće, nadležni ističu da je povećanje prvenstveno rezultat pojačanih aktivnosti policijskih službenika na otkrivanju i sankcionisanju ove pojave.
Ljetni mjeseci donose veći broj slučajeva
Prosjačenje je prisutno tokom cijele godine, ali je najizraženije u proljetnom i ljetnom periodu kada veći broj građana boravi na javnim površinama, u gradskim centrima, parkovima, tržnim centrima i ugostiteljskim objektima.
Najčešće lokacije na kojima se mogu primijetiti osobe koje prose su prometne raskrsnice, pješačke zone, ulazi u trgovačke centre, pijace i mjesta sa velikom frekvencijom ljudi.
Takve lokacije često predstavljaju najpogodnije punktove za prikupljanje novca, zbog čega ih osobe koje se bave prosjačenjem redovno koriste.
Većina sankcionisanih su punoljetne osobe
Statistički podaci pokazuju da među sankcionisanim osobama preovladavaju punoljetna lica, a značajan broj njih nema prebivalište na području Banjaluke.
Mnogi dolaze iz drugih gradova Republike Srpske ili Federacije Bosne i Hercegovine, što dodatno otežava nadzor i praćenje ove pojave.
Prosjačenje nije ograničeno na jednu društvenu ili etničku grupu, iako među evidentiranim slučajevima značajan udio čine pripadnici romske populacije.
Posebna zabrinutost zbog uključivanja djece
Najveću zabrinutost izazivaju slučajevi u kojima se u prosjačenju pojavljuju maloljetna lica.
Djeca koja se nalaze na ulici često su izložena različitim oblicima iskorištavanja, zanemarivanja i zloupotrebe. Zbog toga nadležne institucije svaki slučaj prisustva djece u prosjačenju tretiraju s posebnom pažnjom.
Kada policijski službenici zateknu maloljetnika u prosjačenju, pokreću proceduru utvrđivanja identiteta roditelja ili staratelja te obavještavaju centre za socijalni rad kako bi se procijenile okolnosti u kojima dijete boravi.
U slučajevima kada postoje elementi prekršajne ili druge odgovornosti, pokreću se odgovarajući postupci protiv odgovornih osoba.
Prosjačenje i trgovina ljudima
Stručnjaci godinama upozoravaju da prosjačenje nije uvijek individualna aktivnost osobe koja traži pomoć, već da se iza pojedinih slučajeva kriju organizovane grupe koje iskorištavaju ranjive kategorije stanovništva.
Posebno su ugrožena djeca, osobe sa invaliditetom, osobe sa poteškoćama u razvoju i lica koja se nalaze u teškoj socijalnoj situaciji.
U takvim slučajevima novac koji građani daju često ne završava kod osobe koja prosi, već kod organizatora koji ostvaruju finansijsku korist koristeći tuđu ranjivost.
Zbog toga se prosjačenje u određenim situacijama može povezati sa elementima trgovine ljudima i drugih oblika organizovanog iskorištavanja.
Građani imaju važnu ulogu
Nadležni apeluju na građane da ne daju novac osobama koje prose, bez obzira na to koliko situacija na prvi pogled djelovala emotivno ili teška.
Umjesto toga, preporučuje se prijavljivanje slučajeva nadležnim službama, posebno kada su u pitanju djeca ili osobe za koje postoji sumnja da su prisiljene na prosjačenje.
Građani koji primijete ovakve situacije mogu ih prijaviti policiji putem broja 122 ili drugim nadležnim institucijama.
Pravovremena reakcija može pomoći da se zaštite osobe koje su eventualno žrtve iskorištavanja i da se spriječe ozbiljniji oblici zloupotrebe.
Novčane kazne za prekršioce
Zakonom o javnom redu i miru Republike Srpske predviđene su novčane kazne za osobe koje prose. Za ovaj prekršaj propisana je kazna u iznosu od 200 do 800 konvertibilnih maraka.
Znatno strožije sankcije predviđene su za osobe koje prisiljavaju druge na prosjačenje ili koriste maloljetnike, duševno bolesna lica i osobe sa smetnjama u razvoju radi pribavljanja novca. U takvim slučajevima kazne se kreću od 400 do 1.200 KM.
Društveni problem koji zahtijeva zajedničko djelovanje
Prosjačenje nije samo pitanje javnog reda i mira, već i socijalni problem koji zahtijeva saradnju policije, centara za socijalni rad, obrazovnih institucija i lokalnih zajednica.
Borba protiv ove pojave podrazumijeva ne samo sankcionisanje prekršilaca, već i identifikaciju osoba kojima je potrebna pomoć, zaštitu djece od iskorištavanja te sprečavanje organizovanih oblika trgovine ljudima.
Zbog toga nadležne institucije nastavljaju provoditi preventivne kampanje i pojačane kontrole, uz poruku da građani mogu dati značajan doprinos tako što neće podržavati prosjačenje novčanim prilozima, već će sumnjive slučajeve prijaviti nadležnim službama.
