Odlazak visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta izazvao je brojne političke reakcije, ali i otvorile pitanje šta se zapravo krije iza sve glasnijih spekulacija o kraju njegovog mandata. Iako bi promjena na čelu OHR-a sama po sebi predstavljala očekivan politički proces, okolnosti u kojima se govori o Schmidtovom odlasku ukazuju na mnogo složeniju pozadinu.
Posebnu pažnju izazvali su navodi iz njemačkih političkih i medijskih krugova prema kojima bi razlog rastućih tenzija mogao biti Schmidtov odnos prema pitanju državne imovine BiH, ali i navodni pritisci povezani s realizacijom projekta Južne plinske interkonekcije. Upravo ta kombinacija energetskih interesa, međunarodnih političkih kalkulacija i jednog od najosjetljivijih ustavnih pitanja u BiH ponovo je otvorila dilemu da li se pitanje državne imovine pokušava riješiti političkim pritiscima umjesto kroz institucije države.
Državna imovina kao centralni politički sukob
Pitanje državne imovine već godinama predstavlja jednu od ključnih tačaka političkih sukoba u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud BiH kroz više odluka zauzeo je stav da je titular državne imovine isključivo država Bosna i Hercegovina, te da entiteti ne mogu jednostrano raspolagati tom imovinom bez donošenja državnog zakona.
Kako takav zakon nikada nije usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, na snazi je i dalje režim privremene zabrane raspolaganja državnom imovinom, koji je još 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown.
Upravo je na tom pitanju Schmidt praktično otvorio svoj mandat u BiH. Već u aprilu 2022. godine donio je odluke kojima je dodatno učvrstio zabranu raspolaganja državnom imovinom i suspendovao primjenu zakona iz Republike Srpske kojim je taj entitet pokušao knjižiti nepokretnu imovinu na sebe.
Te Schmidtove odluke tada su izazvale najžešće reakcije vlasti u RS-u, prije svega predsjednika entiteta Milorad Dodik, koji je upravo pitanje državne imovine postavio kao jedno od ključnih političkih frontova protiv OHR-a i institucija države BiH.
Schmidt potvrdio da napušta funkciju visokog predstavnika: Ostaje na funkciji do izbora nasljednika
Sukob koji traje četiri godine
Od Schmidtovih prvih odluka do danas politička dinamika gotovo da se nije promijenila. Vlasti RS-a nastavile su pokušavati donošenjem novih zakona osporiti nadležnosti države nad imovinom, dok su OHR i Ustavni sud BiH takve poteze redovno proglašavali neustavnim ili suspendovali njihovu primjenu.
Politička eskalacija dodatno je pojačana 2023. godine kada je Schmidt nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je uvedeno krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda BiH.
Te izmjene uslijedile su nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakone kojima se zabranjuje provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Iako je javnost uglavnom fokus stavila na dio koji se odnosi na nepoštivanje odluka OHR-a, suština Schmidtovih izmjena bila je mnogo šira — zaštita ustavnog poretka BiH i sprečavanje institucionalnog ignorisanja odluka najviših državnih pravosudnih institucija.
Na osnovu tih izmjena kasnije je vođen i postupak protiv Milorada Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Da li je Južna interkonekcija otvorila novo pitanje?
U međuvremenu se u političku priču sve snažnije uključilo pitanje Južne plinske interkonekcije, strateškog energetskog projekta kojim bi BiH dobila alternativni pravac snabdijevanja plinom.
Međutim, realizacija tog projekta direktno se dotiče pitanja državne imovine jer značajan dio trase prolazi preko zemljišta koje se smatra državnom imovinom.
Upravo zbog toga posljednjih mjeseci rastu spekulacije da se kroz ubrzanu realizaciju projekta pokušava pronaći model kojim bi se zaobišlo postojeće pravno stanje i ograničenja koja proizlaze iz zabrane raspolaganja državnom imovinom.
Za sada nema službenih potvrda da je od Schmidta traženo ukidanje ili ublažavanje postojećih zabrana, niti postoje javno dostupni dokumenti koji bi pokazali da se priprema nova odluka OHR-a u tom pravcu. Ipak, sama mogućnost da bi se tako osjetljivo pitanje moglo rješavati političkim pritiscima izaziva ozbiljnu zabrinutost dijela javnosti i pravnih stručnjaka.
Jer, ukidanje zabrane raspolaganja državnom imovinom bez sveobuhvatnog državnog zakona otvorilo bi prostor za pravnu nesigurnost, neusklađeno djelovanje različitih nivoa vlasti i potencijalno dugotrajne sporove o vlasništvu nad imovinom širom zemlje.
Simbolika kraja mandata
Zato nije teško primijetiti političku simboliku cijele situacije. Schmidtov mandat praktično je počeo upravo odlukama o državnoj imovini, a danas se sve glasnije govori da bi upravo to pitanje moglo odrediti i način na koji će završiti svoju misiju u Bosni i Hercegovini.
Državna imovina ostala je jedna od najosjetljivijih tema u zemlji jer se ne tiče samo administrativnog ili pravnog pitanja, nego direktno zadire u pitanje suvereniteta države, odnosa između entiteta i države, ali i buduće političke arhitekture BiH.
Upravo zbog toga eventualni pokušaji da se ovo pitanje rješava “prečicom”, pod međunarodnim pritiscima ili kroz političke dogovore izvan institucija, mogli bi izazvati novu duboku političku krizu.
U narednim sedmicama moglo bi postati mnogo jasnije da li će pitanje državne imovine ostati centralna tačka političkog sukoba u BiH ili će upravo ono postati tema možda i posljednje velike odluke aktuelnog visokog predstavnika.
