Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim institucionalnim blokadama u procesu usvajanja ključnih zakona, što ima direktne posljedice po evropski put zemlje i ekonomiju.
Među najvažnijim problemima ističe se neusvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, zbog čega država, prema procjenama, godišnje gubi i do pola milijarde konvertibilnih maraka.
Ovaj zakon je, kako se navodi, čak 14 puta bio na dnevnom redu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ali nikada nije razmatran zbog nepostojanja konsenzusa o sjedištu berze električne energije.
Gubici zbog nepostojanja zakona
Od nove godine Bosna i Hercegovina plaća penale Evropskoj uniji zbog neusvajanja Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, odnosno, neuspostavljanja mehanizma za prilagođavanje granica ugljendioksida u proizvodnji električne energije, poznatiji kao CBAM.
Na udaru su i u sektoru obnovljivih izvora energije. U Bosni i Hercegovini takvih elektrana je više od dvije i po hiljade, ukupne snage oko hiljadu i po megavata, u koje je uloženo približno tri milijarde maraka.
„Da imamo uspostavljen ovaj zakon, uz ovu količinu proizvedene energije, na osnovu certifikata bismo godišnje mogli ostvariti i do pola milijarde maraka, koje Bosna i Hercegovina gubi zbog nepostojanja ovog zakona“, kazao je predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“ Admir Kapo.
Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika istakao je da nepostojanje berze direktno utiče na tržište i troškove električne energije.
„Nepostojanje berze itekako utiče na troškove, odnosno na nemogućnost naših proizvođača, ali i potrošača električne energije, da dobiju najpovoljnije ponude“, rekao je Husika.
Politički dogovor bez rješenja
Stotne miliona maraka ne znače ništa ako nema političkog dogovora. Čak dva zakona su u opticaju – jedan koji je predložilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine sa sjedištem berze u Mostaru, i drugi koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji predviđa sjedište u Brčko distriktu.
Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović više puta je predlagao da se bilo koji od ova dva zakona uvrsti na dnevni red, ali je Dragan Čović sada protiv oba – i to iz principa.
„Njemu je sporno da kaže da su imali dogovor da sjedište bude u Mostaru, a Predstavnički dom je, kako on to interpretira, donio drugačije rješenje tako što se 'neko grubo poigrao u Predstavničkom domu'“, kazao je Ademović.
S druge strane, Dragan Čović zamjenik, predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH (HDZ BiH), poručio je da izmještanje sjedišta berze nije realno.
„Svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostara u Brčko su u zabludi, to se jednostavno neće desiti“, rekao je Čović.
Ekonomija i političke blokade
Lični interesi ne bi smjeli biti iznad ekonomskih posljedica koje trpe privreda i investitori. Tehničkih razloga za insistiranje na konkretnoj lokaciji berze također nema, pojašnjavaju stručnjaci.
„Žalosno je da smo došli u situaciju da gubimo desetine miliona konvertibilnih maraka zbog nemogućnosti izvoza i zbog ovako skupog kilovatsata, samo zbog toga da li će nešto biti u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci ili Tuzli. To je jedan pasivan odnos politike“, ocijenio je energetski stručnjak Amer Jerlagić.
Sada imamo situaciju gdje je kilovatsat koji se izvozi iz Bosne i Hercegovine gotovo duplo skuplji nego onaj koji bi plaćali bez takse. Iz Sekretarijata energetske zajednice jasno su poručili da nema gledanja kroz prste i očekuju usvajanje zakona baš kako su im bh. ministri i obećali. No, navedeno domaćim političkim akterima ništa ne znači, sve dok ustaljena praksa blokada ne nosi posljedice po njih.
