Bosnu i Hercegovinu ovih dana prži paklenih 41 stepen Celzijusa. Na snazi je narandžasti meteoalarm, ali osim prijetnje zdravlju ljudi, razarajući val vrućine donosi i katastrofu za biljni i životinjski svijet.
Najveći udar pretrpjela je poljoprivreda – sektor koji se i bez vremenskih nepogoda godinama grčevito bori za opstanak.
Usjevi doslovno nestaju pred očima poljoprivrednika. Biljke odbacuju plodove kako bi pokušale spasiti stablo, a ono što preživi – truhne na suncu. Sve to dodatno pogoršava nedostatak vode, jer bunari presušuju, a gradska voda nije dozvoljena za navodnjavanje.
„Šljiva i trešnja ove godine nisu ni rodile, mrazevi su ih uništili, pčela nema, a ono malo što je opstalo – sad propada“, kaže Muhamed Softić, poljoprivrednik iz BiH. „Nekada smo kosili travu tri puta, ove godine – jedva jednom. Zemlja nam puca pod nogama.“
Kašnjenje poticaja – udarac u leđa
Dok sunce pali usjeve, država kasni s poticajima. Novac koji je trebao stići u martu i aprilu, stiže tek sada – kada je već prekasno. Umjesto da se uloži u sjetvu i sadnju, većina sredstava ide na vraćanje dugova i plaćanje kamata onima koji su poljoprivrednicima pozajmljivali u očaju.
„Sad kad dobijemo poticaje, to nije novac za proizvodnju – to je otkup mira. Sve ide na dugove, ništa ne ostaje za rad“, ogorčen je Softić.
Semberija u buntu: poniženi i prevareni
Posebno dramatična situacija vlada u Semberiji, gdje su poljoprivrednici izašli na granični prijelaz Rača da protestuju zbog ponižavajuće niske otkupne cijene pšenice. Još skandaloznije – o cijenama su saznali iz medija, a ne od nadležnih institucija.
„Ne možemo pokriti ni osnovne troškove. Neka kažu otvoreno: ne trebamo im“, poručuju ogorčeni ratari.
Uvozni lobiji guše domaću proizvodnju
Domaći proizvođači, kako tvrde, učestvuju sa svega 20 do 30 posto u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji zemlje. Sve ostalo kontrolišu uvozni lanci koji diktiraju cijene, dok seljaci postaju taoci tržišta koje ih uništava.
„Mi ne određujemo cijene. Mi preživljavamo. Ako ovako nastavi, nećemo više ni pokušavati“, upozorava Softić.
BiH bi se uskoro mogla suočiti s nestašicama hrane, novim talasom poskupljenja i dodatnim urušavanjem već klimavog sistema prehrambene sigurnosti. No, dok zemlja gori, vlast spava. A seljak – nestaje.
