U izraelskoj obavještajnoj službi Mossad događaju se dramatične promjene. Novi direktor, Roman Gofman, otpustio je svog zamjenika već u prvoj sedmici na novoj poziciji.
"Šef Mossada želi izraziti duboku zahvalnost A. na njegove 22 godine operativne službe u Mossadu," navodi se u pomalo kriptičnom saopštenju novog direktora.
Smjena na vrhu i nezadovoljstvo
Gofman je preuzeo funkciju šefa Mossada 2. juna, naslijedivši Davida Barneu. Barneu je premijer Benjamin Netanyahu javno okrivio za propuste oko 7. oktobra, kao i za "manjkave obavještajne podatke" uoči rata s Iranom, zbog čega mu je u jednom trenutku čak bio zabranjen pristup sigurnosnim sastancima.
Barnea i dalje tvrdi da je promjena režima u Iranu "moguć i ostvariv cilj", te je sugerisao da Gofman – inače karijerni oficir IDF-a – nema dovoljno obavještajnog iskustva ni pozadine u tajnim operacijama da bi vodio Mossad.
Međutim, "A" nije jedini kojeg je zahvatila Gofmanova "čistka". Prema navodima izraelskih medija, u ponedjeljak je ostavku podnio i "D", šef međunarodnog ogranka Mossada.
Šta se zapravo dogodilo?
Ove rošade u vrhu obavještajne službe nisu preveliko iznenađenje. Od 2023. godine, izraelski obavještajni sektor bilježi niz ozbiljnih propusta:
Nisu uspjeli adekvatno procijeniti sposobnost Hamasa da nanese teške udarce izraelskoj vojsci u Gazi.
Ignorisali su (ili se pretvarali da ne vide) jasne signale upozorenja uoči napada 7. oktobra.
Podcijenili su mogućnosti Hezbolaha kada su u pitanju dronovi i projektili.
Nisu predvidjeli sposobnost Huta da blokiraju neprijateljski saobraćaj u Crvenom moru.
Najveći propust: Katastrofalno su pogriješili u procjeni da je Iran spreman za promjenu režima, podcijenivši preciznost iranskih projektila, kao i njihovu moć da blokiraju Hormuški moreuz i time bace američku ratnu mašineriju na koljena.
