Evropska centralna banka povećala je bazne kamatne stope za 0,5% kako je planirano, čak i usred kolapsa banke Silicijumske doline i značajnog pritiska na glavnog evropskog zajmodavca Credit Suisse.
Kreatori politike u Evropskoj centralnoj banci (ECB) najavili su planirano povećanje kamatne stope od 0,5% jer ta institucija žonglira između visoke inflacije i finansijske neizvjesnosti usred turbulencija koje su zahvatile finansijska tržišta nakon nedavnog kolapsa banke Silicijumske doline ( SVB) u SAD.
Sastanak je održan nedjelju dana nakon pada SVP-a i vijesti da se Credit Suisse u Evropi takođe suočava sa velikim poteškoćama, izvještavaju svjetske agencije.
Ova situacija je izazvala strah od globalnih finansijskih previranja i spekulacije da bi ECB mogla promijeniti ili čak odustati od planiranog povećanja stope. No, kamatna stopa je povećana.
Sada će kamate komercijalnim zajmodavcima za pozajmljivanje novca porasti na 3,5%. Takozvani depozitni kredit, iznos koji banke primaju za kapital deponovan kod ECB povećan je na 3,0% .
Promjene stupaju na snagu 22. marta.
Obraćajući se novinarima nakon sastanka, predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da "nije bilo kompromisa" između cijene i finansijske stabilnosti nakon povećanja stope.
Lagarde je rekla da je ovaj pristup prevagnuo zbog kako bi se "riješilo pitanje stabilnosti cijena", napominjući da je taj potez "ono što je Evropska banka namjeravala i jer se predviđa da će inflacija još dugo biti prisutna.
U saopćenju koje je ECB objavila navedeno je da "Upravni savjet pomno prati trenutne tržišne turbulencije i spreman je odgovoriti na to kako bi oččuvao stabilnosti cijena i finansijsku stabilnost u eurozoni. Bankarski sektor eurozone je otporan, sa jakim kapitalom i stabilnom likvidnošću'', navedeno je u saopštenju.
Osim toga, tvrdi se da je "skup alata politike ECB-a u potpunosti opremljen za pružanje podrške likvidnosti finansijskom sistemu eurozone ako je potrebno i za očuvanje nesmetanog prijenosa monetarne politike."
ECB je iznijela i projekcije za inflacija koja mogla iznositi u prosjeku 5,3% u 2023., 2,9% u 2024. i 2,1% u 2025. U isto vrijeme, pritisci za povećanje cijena ostaju jaki. Ipak, brojke označavaju izraženo usporavanje u odnosu na inflaciju od 9,2% u eurozoni 2022. godine.
