Najnoviji razvoj događaja u sigurnosno-političkim strukturama Bosne i Hercegovine jasno ukazuje na urušavanje strateškog plana predsjednika entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, čiji je pokušaj paralelizacije i slabljenja državnih institucija doživio ozbiljan udarac.
Jedan od ključnih aktera tog pokušaja, Darko Ćulum, vratio se na poziciju direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), i time faktički povukao potez koji se tumači kao poraz Dodikove politike blokade i institucionalnog raskola.
Podsjećamo, Ćulum je u martu ove godine podnio ostavku na mjesto direktora SIPA-e, u sklopu Dodikovog poziva funkcionerima iz reda srpskog naroda da napuste državne institucije i prelaskom u entitetske strukture praktično bojkotuju državni poredak. Ta kampanja uslijedila je nakon što je Sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora zbog odbijanja provođenja odluka visokog predstavnika, čime je otvorena nova faza njegovog konflikta s međunarodnim i domaćim pravosudnim sistemom.
Iako je Ćulum tada prihvatio funkciju savjetnika u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, povratak na čelno mjesto u SIPA-i govori o neodrživosti Dodikove politike izolacije. U tom trenutku, SIPA je ostala bez vodstva, budući da je funkcija zamjenika direktora bila upražnjena još otkako je Zoran Galić napustio BiH i pobjegao u Hrvatsku zbog optužbi za korupciju. Vijeće ministara BiH nikada nije potvrdilo Ćulumovu ostavku, niti je imenovalo Galićevog nasljednika, ostavljajući agenciju u institucionalnom vakuumu.
Kako ljudi iz Dodikovog kruga prenose bogatstvo u Sloveniju dok američke sankcije stežu obruč
Ćulumov povratak predstavlja i simbolički i operativni udarac Dodikovom pokušaju da politički homogenizuje RS oko narativa o “državnom progonu Srba”, jer pokazuje da ni najbliži saradnici ne vide dugoročnu održivost tog kursa. Povrh toga, Ustavni sud BiH u međuvremenu je poništio sve zakone kojima je parlament RS pokušao derogirati nadležnosti državnih pravosudnih tijela, čime je jasno poručeno da entiteti ne mogu jednostrano redefinisati ustavni poredak.
Dodikov pokušaj političkog manevrisanja, koji je uključivao čak i javno negiranje nadležnosti državnih institucija, sve više dobija pravosudnu dimenziju. Osim što je već nepravomoćno osuđen, protiv njega se vodi i postupak zbog podrivanja ustavnog poretka. Očekuje se da Sud BiH do kraja jula donese pravomoćnu presudu u slučaju neprovođenja odluka visokog predstavnika, što bi moglo imati dalekosežne posljedice: ukoliko presuda bude potvrđena i kazna zatvora prelazi šest mjeseci, Dodiku automatski prestaje mandat predsjednika Republike Srpske.
U svjetlu tih događaja, jasno je da se politička arhitektura koju je Dodik godinama gradio nalazi pred ozbiljnom destabilizacijom. Povratak Ćuluma u SIPA-u više nije samo personalna odluka – to je indikator da čak i lojalni kadrovi ne žele biti dio projekta koji vodi direktnom sukobu s pravosudnim sistemom države, međunarodnim institucijama i Ustavnim sudom.
Politička budućnost Milorada Dodika sada zavisi ne samo od sudske presude, nego i od spremnosti njegovih najbližih saradnika da nastave slijediti njegov kurs. Ako je suditi po najnovijim dešavanjima, Dodik ostaje sve više politički izolovan – kako unutar institucija, tako i među svojim dosadašnjim ljudima od povjerenja.
