Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo nedavno je donijelo odluku da će Pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika biti primjenjivan u svim osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo, bez obzira na to jesu li te škole javne ili privatne.
Ova odluka izazvala je brojne kontroverze i kritike među roditeljima, stručnjacima i pravnicima.
Prema službenim informacijama, ovaj Pravilnik je donesen u skladu s članom 74. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo. U skladu s njim, škole su obavezne voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja i drugim faktorima koji mogu ugroziti interese učenika. Međutim, praksa pokazuje da su mnoge privatne škole u Sarajevu obaviještene da se ovaj Pravilnik neće primjenjivati kod njih, te od roditelja nije tražena saglasnost za prikupljanje podataka ili popunjavanje obrazaca.
Neki roditelji djece koja pohađaju javne škole u Sarajevu izrazili su zabrinutost tokom roditeljskih sastanaka, gdje se raspravljalo o primjeni Pravilnika. Neki su oštro protiv označavanja djece prema parametrima poput promjena u ponašanju, fizioloških potreba, bojažljivosti i agresivnosti, smatrajući da takvi postupci mogu imati dugoročne negativne posljedice na djecu.
Školski teror: Kako Naida Hota-Muminović pretvara djecu u žrtve politike
Jedan od ključnih problema koji su istaknuti odnosi se na zahtjev za upisivanje nacionalnosti djece u socijalne karte, za koji roditelji nisu dobili jasno objašnjenje. Sarajevski advokat Alen Nakić, čiji je sin učenik osmog razreda, ističe da neće dati saglasnost za popunjavanje obrasca u slučaju određenih događaja, nazivajući ovaj postupak pravnim bezobrazlukom. On upozorava da bi ovakav zahtjev mogao dovesti do toga da roditelji budu prisiljeni da daju svoju djecu u ruke sistema bez adekvatne pravne zaštite, što može uzrokovati osjećaj izdanosti kod djece.
Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH također je izrazila zabrinutost zbog donošenja Pravilnika bez adekvatnih konsultacija i šire javne rasprave. Ombudsmani ističu da bi donošenje zakona i propisa, uključujući podzakonske akte, trebalo biti izuzetno i samo u slučajevima neodložne potrebe. Također, naglašavaju potrebu za zaštitom ličnih podataka djece i poštovanjem njihovih prava i sloboda.
Prema Pravilniku, indikatori za rano prepoznavanje faktora rizika uključuju širok spektar ponašanja i fizioloških karakteristika, uključujući pretjerano zaštitničko ponašanje roditelja, seksualizirajuće ponašanje, nelagodu pri fizičkom kontaktu, poteškoće u kontroli eliminacijskih funkcija i govorno-jezičke poteškoće. Učenici koji se žale na bolove, glavobolje, mučnine, nesreću ili bojažljivost bit će evidentirani kao rizični, a njihovi podaci bit će čuvani do kraja školovanja.
Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH naredila je Ministarstvu da povuče Pravilnik zbog kršenja zakona o zaštiti ličnih podataka, no Ministarstvo odbija ovaj zahtjev. Vijeće roditelja KS i stručnjaci iz oblasti obrazovanja također su izrazili sumnju u valjanost i primjenjivost Pravilnika, ukazujući na neslaganje s profesionalnim kodeksima i zdravom logikom.
Ova situacija baca sjenu na transparentnost i pravičnost u obrazovnom sistemu Kantona Sarajevo, te postavlja pitanje kako će se dalje razvijati situacija i koji će biti dugoročni efekti ovih odluka na obrazovni sistem i prava učenika.
