Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine ponovo je u središtu javne rasprave nakon što je Udruženje pravnika Republike Srpske oštro reagovalo na dokument Centra za geopolitička istraživanja GEOPOL pod nazivom “Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine – geopolitička i pravna analiza nesuglasica i prijedlog održivog rješenja”.
Dokument GEOPOL-a, koji je ranije predstavljen javnosti, polazi od postojećeg ustavnog poretka i dosadašnje prakse Ustavni sud Bosne i Hercegovine te predlaže zakonsko rješenje prema kojem bi državna imovina bila vlasništvo Bosne i Hercegovine, razvrstana u tri kategorije: stratešku državnu imovinu, funkcionalnu javnu imovinu i lokalnu razvojnu imovinu.
Iz Udruženja pravnika Republike Srpske naveli su kako vlasništvo nad imovinom u BiH nije političko pitanje o kome se pregovara, niti pitanje evropske budućnosti koje se rješava pragmatičnim kompromisom, već je ustavnopravno i pravno pitanje, čiji je odgovor već sadržan u važećem ustavnom poretku.
Istakli su da su obratili pažnju na dokument GEOPOL-a i naveli kako “zastupa tezu koja nema uporište ni u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ni u Ustavu BiH, ni u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BiH”. Naveli su da su dužni da na to reaguju jasno, argumentovano i bez uvijanja.
“Prva i temeljna zamjerka prijedlogu GEOPOL-a tiče se same prirode spora. Dokument nastoji da pitanju državne imovine pristupi, kako sam navodi, izvan dnevnopolitičkih i stranačkih okvira. Taj retorički okvir, međutim, prikriva suštinu. Pitanje vlasništva nad imovinom u BiH nije političko pitanje o kome se pregovara, niti pitanje evropske budućnosti koje se rješava pragmatičnim kompromisom. To je ustavnopravno i pravno pitanje, čiji je odgovor već sadržan u važećem ustavnom poretku. Naša pozicija je dosljedna i neće se mijenjati. Imovina pripada entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a ne bilo kakvom državnom nivou vlasti”, naveli su u reakciji iz Udruženja pravnika RS-a.
“Centralizacija je politički projekat”
U nastavku reakcije iz Udruženja ističu da je pitanje imovine jedan od ključnih elemenata državnosti, dok za Republiku Srpsku predstavlja osnov njenog ustavnog subjektiviteta.
“Svako nastojanje da se imovina centralizuje na nivou BiH nije pravna interpretacija, nego politički projekat prekrajanja Dejtona u pravnom ruhu”, naveli su.
Dodaju da Dejtonski mirovni sporazum ostaje temeljni i obavezujući pravni okvir.
“Dejtonski mirovni sporazum ostaje centralni i obavezujući pravni okvir. Ističu da on nije običan politički dokument, nego međunarodni ugovor sa jedanaest aneksa.
’Njegov Aneks 4 jeste Ustav BiH, i on nije samo dio međunarodnog ugovora, nego i dio međunarodnog prava. Ovdje je važno naglasiti pravnu specifičnost koju prijedlog GEOPOL-a potpuno previđa. Ustav BiH nije donesen onako kako evropska pravna škola podrazumijeva donošenje ustava. Nisu ga donijele domaće institucije niti ustavotvorna skupština, nego ga je donio mirovni ugovor. Tek je Amandmanom I, o Brčko Distriktu, djelimično postao i dio domaćeg prava. Radi se, dakle, o ustavu koji je po svom porijeklu akt međunarodnog prava. Na međunarodne ugovore primjenjuje se temeljni princip pacta sunt servanda, što znači da se ugovori poštuju i provode, a ne jednostrano mijenjaju. Aneks 4 je utoliko specifičniji što sam predviđa mehanizam sopstvene izmjene, što je netipično za međunarodne ugovore. Ali upravo zato svaka izmjena mora ići kroz tačno propisanu ustavnu proceduru, a ne kroz tzv. policy prijedloge, tumačenja ekspertskih centara ili nametnute odluke”, dodaju.
Pravnici iz RS smatraju da Aneks 4 uspostavlja decentralizovan ustavni poredak u kojem nadležnosti, uključujući vlasništvo nad imovinom, pripadaju entitetima.
“Ustavna arhitektura Dejtona potvrđuje se i kroz ostale anekse. Aneks 8, o nacionalnim spomenicima, i Aneks 9, o javnim preduzećima, nesumnjivo potvrđuju da se radi o imovini i upravljanju na nivou entiteta. Cjelokupna ustavna struktura odražava visok stepen decentralizacije, ne kao propust, nego po dizajnu. Prijedlog GEOPOL-a tu decentralizaciju tretira kao problem koji treba riješiti centralizacijom. Mi je tretiramo kao temelj ustavnog poretka koji treba braniti”, naveli su.
Osvrt na odluke visokih predstavnika i Brčko distrikt
U reakciji navode i da, prema njihovom mišljenju, mjere koje su visoki predstavnici donosili od 2005. godine potvrđuju da se imovina nalazi na nivou entiteta.
“Te mjere ne redefinišu vlasništvo nad imovinom niti ga prenose na državni nivo, nego indirektno, a zapravo izričito, potvrđuju da se imovina drži na nivou entiteta. Od mandata Paddyja Ashdowna pa nadalje, kroz sve kasnije mandate, visoki predstavnici su zadržali dosljednu interpretaciju. Taj kontinuitet kroz različite mandate ne odražava nikakvu promjenu u vlasništvu, nego potvrđuje da vlasništvo nije ni bilo sporno. Zabrana raspolaganja nečim logički pretpostavlja da to nešto nekome pripada, a to su entiteti”, saopćili su.
Kao dodatni argument naveli su primjer Brčko distrikta.
“I tamo je zakon nametnut, ali je distrikt potom u potpunosti preveo svu imovinu na sebe. Sva imovina distrikta danas je imovina distrikta. Ako je decentralizovani, lokalni nivo mogao postati puni vlasnik imovine na svojoj teritoriji, onda je pravno neodrživo tvrditi da imovina mora biti koncentrisana na državnom nivou. Brčko ne potvrđuje centralizaciju, nego je demantuje”, navode.
Odluke Ustavnog suda i sukcesija
Udruženje pravnika RS osporava i tumačenje prakse Ustavnog suda BiH.
“Kada je osporavan član 68. Ustava Republike Srpske, koji uređuje svojinske, imovinske i obligacione odnose, Ustavni sud BiH je potvrdio da Republika ima pravo na tu vrstu odnosa. Sud je utvrdio da je proces privatizacije preduzeća i banaka sproveden na nivou entiteta u skladu sa Ustavom BiH, čime je direktno potvrdio entitetsku nadležnost nad imovinom. U odluci U-1/11, u ovoj ključnoj odluci, Ustavni sud BiH nije dosudio imovinu državi. Naprotiv, sud je izričito ukazao da rješenje pitanja mora doći kroz zakonodavni proces, odnosno kroz Parlamentarnu skupštinu BiH. Sud, dakle, nije rekao čija je imovina, nego je rekao da to nije pitanje za sudsko dosuđivanje, nego za dogovor i zakon. Svako ko tu odluku predstavlja kao potvrdu državnog vlasništva pogrešno je tumači ili je svjesno iskrivljuje”, naveli su.
Dodaju da se Sporazum o pitanjima sukcesije iz 2001. godine, prema njihovom stavu, pogrešno koristi u raspravama o državnoj imovini, naglašavajući da se on odnosi isključivo na odnose država nasljednica bivše SFRJ, a ne na unutrašnje vlasničke odnose u Bosni i Hercegovini.
Podsjećaju i na sporazum entiteta iz 2007. i 2008. godine o perspektivnoj vojnoj imovini, tvrdeći da je njime potvrđeno entitetsko vlasništvo.
U zaključku poručuju da pokušaje izmjene dejtonske ustavne strukture smatraju pravno neutemeljenim.
“Praksa od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas, od aneksa, preko mjera visokih predstavnika, do odluka Ustavnog suda i sporazuma samih entiteta, tu tezu je neprekidno potvrđivala. Dokumentima poput ovog GEOPOL prijedloga ne osporavamo pravo na mišljenje niti na učešće u javnoj raspravi. Ali osporavamo nastojanje da se politički projekat centralizacije upakuje u navodno nezavisnu pravnu analizu i predstavi kao neminovnost evropskog puta. Evropski put se ne gradi rušenjem ustavnog poretka jedne strane, nego poštovanjem dogovorenog. Tu stavljamo tačku, ali i crvenu liniju. Ta linija će se braniti svim raspoloživim pravnim sredstvima i demokratskim praksama. Republika Srpska svoje ustavnopravno vlasništvo nad imovinom ne dovodi u pitanje, ne prepušta na pregovarački sto i ne ustupa nikakvim tumačenjima, bez obzira na to ko iza njih stoji”, zaključili su.
Odgovor GEOPOL-a
Iz GEOPOL-a su zahvalili Udruženju pravnika Republike Srpske na, kako navode, argumentovanom odgovoru na njihov dokument.
“Upravo ovakva reakcija - ozbiljna, pravno utemeljena i bez uvijanja- jeste ono čemu se nadamo kada objavljujemo dokument ovog tipa. Naš prijedlog i jeste zamišljen kao poziv na raspravu, a ne kao konačna riječ, i činjenica da je privukao temeljit odgovor struke potvrđuje da se radi o pitanju koje zaslužuje argument, a ne politički slogan. Reagovanje Udruženja sadrži niz ustavnopravnih teza koje traže jednako ozbiljan i argumentovan odgovor. Takav odgovor i pripremamo, te ćemo ga objaviti u formi koja odgovara težini iznesenih navoda. Smatramo da javna rasprava vođena na nivou pravnih argumenata - o praksi Ustavnog suda, o Sporazumu o sukcesiji, o naravi dejtonskog ustavnog poretka - koristi svima, bez obzira na to ko na kraju bude u pravu”, naveli su.
Na kraju su pozvali pravnike, institucije, istraživačke centre i pojedince iz cijele Bosne i Hercegovine da se uključe u raspravu.
“O pitanju državne imovine predugo se govori jezikom crvenih linija; vrijeme je da se o njemu progovori jezikom argumenata”, zaključili su iz GEOPOL-a.
