Kandidati za Predsjedništvo BiH i izazovi funkcionalnosti institucije
Predstojeći opći izbori u Bosni i Hercegovini ponovo stavljaju u fokus kandidature za članove Predsjedništva BiH, institucije čija uloga daleko nadilazi simbolički značaj i ima ključne ustavne nadležnosti. Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku države, imenuje ambasadore i diplomatske predstavnike, zaključuje međunarodne ugovore i učestvuje u predlaganju državnog budžeta. Ipak, jedan od najvažnijih trenutaka u radu Predsjedništva uvijek je imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara – proces koji često testira političku koordinaciju i kompromis među članovima.
Primjer iz 2018. godine najbolje pokazuje složenost ove procedure. Nakon izbora, trebalo je čak 13 mjeseci da se postigne saglasnost za imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara. Odluka je bila odložena zbog rasprava o godišnjem Programu reformi za NATO, što je jasno ilustriralo koliko vanjski i unutrašnji politički faktori mogu utjecati na formiranje vlasti.
U narednim izborima, pažnja javnosti najviše je usmjerena na kandidate iz reda Bošnjaka, ali funkcionalnost Predsjedništva u suštini zavisi od kooperativnosti sva tri člana, uključujući predstavnike Hrvata i Republike Srpske. Samo kada su tri člana spremna da sarađuju oko ključnih pitanja, moguće je očekivati pomake u vanjskoj politici i upravljanju državom. U suprotnom, Predsjedništvo često postaje prostor individualnih interesa, trgovine pozicijama i obraćanja vlastitim biračkim bazama.
Aktuelna politička scena pokazuje da HDZ još uvijek ne otkriva svog kandidata, dok se očekuje da bi Darjana Filipović, potpredsjednica stranke, mogla biti ponuđena. S druge strane, opozicija iz hrvatskog bloka najavila je kandidata, ali konačna odluka još nije poznata. U entitetu Republika Srpska situacija također zavisi od izbora političkog bloka. Ako SNSD zadrži dominaciju, mali su izgledi za promjene u pristupu instituciji. Suprotno tome, pobjeda kandidata opozicije, poput Nebojše Vukanovića, mogla bi otvoriti prostor za veću političku saradnju u Predsjedništvu.
Veća je podvala Bećirović Bošnjacima, nego Komšić Hrvatima - Bećirović i SDP: podjela koja nadilazi stranačke okvire
Trenutno u Predsjedništvu BiH sjede Denis Bećirović (SDP) i Željko Komšić (DF), ali odnos 2:1 nije pokazao dovoljnu efikasnost zbog snažne političke veze SNSD-a i HDZ-a na drugim nivoima vlasti. Stoga pobjeda pojedinog kandidata, čak i uz široku podršku, sama po sebi ne garantuje funkcionalnije Predsjedništvo ili jedinstven stav u ključnim pitanjima.
U konačnici, uspjeh Predsjedništva BiH zavisi od kombinacije rezultata izbora, kooperativnosti članova i strateških političkih odluka, te tek u sinergiji ovih faktora institucija može djelovati efektivno u vanjskoj i unutrašnjoj politici države.
