Na okruglom stolu pod nazivom „Novi propisi o nasilju nad ženama i nasilju u porodici“, održanom u Mostaru u organizaciji Inicijative građanki Mostar i uz podršku Fondacije lokalne demokratije Sarajevo, predstavljene su ključne novine Zakona o zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici Federacije BiH, koji je stupio na snagu ove godine.
Novi zakon donosi niz važnih izmjena kojima se ojačava pravna zaštita žrtava, povećava odgovornost institucija i pooštravaju kazne za počinitelje nasilja.
Jedna od najznačajnijih novina je uvođenje krivičnog djela uhođenja, koje sada obuhvata i fizičko i digitalno praćenje žrtava. Time se, po prvi put, zakonski štiti privatnost i sigurnost građana u digitalnom prostoru.
Aldijana Trbonja-Tula iz Inicijative građanki Mostar istakla je da je ovo novo krivično djelo uvedeno na inicijativu mladih iz nevladinog sektora i usklađeno s Istanbulskom konvencijom. „Zakon obuhvata i fizičko i digitalno uhođenje, što predstavlja važan korak u borbi protiv nasilja nad ženama i zloupotreba tehnologije“, kazala je Trbonja-Tula, podsjetivši da je u Republici Srpskoj ovo djelo uvedeno još 2017. godine.
Prema njenim riječima, žrtve uhođenja su najčešće mlade žene do 39 godina, uglavnom visokoobrazovane, a Federalna uprava policije već je evidentirala prve slučajeve procesuiranja po ovom osnovu.
Zakon također uvodi nove mehanizme zaštite: centrima za socijalni rad omogućeno je da samostalno pokrenu postupak za izricanje zaštitnih mjera, policija mora provoditi obaveznu procjenu rizika, a žrtvama se omogućava da tokom postupka imaju osobu od povjerenja uz sebe.
„Zakon sada daje mogućnost izricanja hitnih mjera, poput udaljenja počinioca iz doma i zabrane prilaska“, objasnio je Tomislav Pupić iz Centra za socijalni rad Mostar, dodajući da je ključno da nasilje više ne bude tretirano kao „privatna stvar“.
Profesor Denis Pajić s Pravnog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru pojasnio je da zakon obavezuje policiju na brzu reakciju po svakoj prijavi, uz mogućnost izricanja hitnih mjera zaštite do 48 sati, te dodatnih mjera koje mogu trajati i do tri godine.
„Ovim zakonom jasno su definisane i uloge sigurnih kuća, zdravstvenih radnika i inspekcija, kao i obaveze multisektorske saradnje“, naveo je Pajić, naglasivši da će sve ove promjene značajno unaprijediti zaštitu žrtava i procesuiranje počinilaca.
Okrugli sto u Mostaru okupio je predstavnike institucija, organizacija civilnog društva i stručnjake koji su zaključili da novi zakon predstavlja značajan iskorak u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i korak naprijed ka usklađivanju BiH s evropskim standardima zaštite ljudskih prava.
