Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen pozvao je saveznike NATO-a da se ujedine u odbrani međunarodnog prava, odbacujući najnovije komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa o arktičkom ostrvu.
Nielsen je rekao da je Grenland ponosna nacija koja teži očuvanju globalnog poretka, nakon što ga je američki predsjednik nazvao "komadom leda".
U srijedu se Trump oglasio na društvenim mrežama kako bi izrazio svoju frustraciju zbog nespremnosti NATO-a da se uključi u rat protiv Irana, koji je pokrenuo s Izraelom. Rekao je da vojni savez nije bio tu kada je trebao biti i da neće biti tu "ako nam ponovo zatrebaju. SJETITE SE GRENLANDA, TOG VELIKOG, LOŠE UPRAVLJANOG KOMADA LEDA".
Nielsen je odbacio taj opis. "Mi nismo neki komad leda. Mi smo ponosna nacija od 57.000 ljudi koji se svakodnevno ponašaju kao dobri građani svijeta, uz puno poštovanje prema svim našim saveznicima", rekao je za novinsku agenciju Reuters.
Naglasio je važnost očuvanja poslijeratnog geopolitičkog poretka, uključujući odbrambeni savez NATO i međunarodno pravo. "Ove vrijednosti se sada dovode u pitanje i vjerujem da bi se svi saveznici trebali ujediniti kako bi pokušali da ih sačuvaju. Nadam se da će se to dogoditi", rekao je.
Diplomatski razgovori
Članice NATO-a su se već suočile s izazovom kako sačuvati jedinstvo saveza ranije ove godine nakon što je Trump obnovio svoj pokušaj preuzimanja Grenlanda od Danske, koja je također članica NATO-a. Bijela kuća je u januaru objavila da Trump razmatra upotrebu vojne sile na Grenlandu, što je potaknulo Njemačku, Francusku i druge evropske nacije da pošalju manje vojne kontingente na ostrvo kao poruku solidarnosti i odvraćanja.
Trump je kasnije odustao od takvih prijetnji nakon razgovora s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, rekavši da je postignut "okvir za budući sporazum" i premjestio spor na diplomatsku teritoriju. Njegovi posljednji komentari o otoku uslijedili su neposredno nakon sastanka s Rutteom u srijedu.
Grenland, Danska i SAD započeli su diplomatske razgovore krajem januara, a Nielsen je potvrdio da su oni još uvijek u toku i da su zakazani novi sastanci.
Trump i njegove pristalice insistiraju na tome da Sjedinjenim Državama treba Grenland kako bi se suprotstavile prijetnjama Rusije i Kine na Arktiku i tvrde da Danska ne može garantovati njegovu sigurnost. Sjedinjene Države već imaju vojnu bazu na ostrvu i mogućnost proširenja svog prisustva prema sporazumu iz 1951. godine.
"Bilo bi neobično da, u vrijeme kada sve strane žele razgovarati o jačanju obrambene saradnje, ne uzmemo u obzir taj sporazum iz 1951. godine", komentirao je Nielsen.
Uprkos pregovorima, Nielsen je jasno stavio do znanja da ne vjeruje da je Trump odustao od svojih ambicija za ostrvo. "Ne čini mi se da je njegova želja da preuzme ili kontroliše Grenland skinuta s dnevnog reda", zaključio je.
