Poslanici Pokreta socijalista, na čijem je čelu Aleksandar Vulin, uputili su Narodnoj skupštini Srbije prijedlog izmjena Zakona o državljanstvu kojim bi se značajno proširio krug osoba koje mogu dobiti srpsko državljanstvo.
Prema predloženom rješenju, pravo na državljanstvo imala bi svaka osoba koja se izjasni kao pripadnik srpskog naroda.
Inicijatori zakona tvrde da bi ovakvo rješenje ojačalo veze Srbije sa dijasporom i Srbima u regionu, dok dio pravnih stručnjaka upozorava da bi se time otvorila mogućnost političkih zloupotreba, posebno u kontekstu izbornih procesa.
Prijedlog su u parlamentarnu proceduru uputili poslanici Đorđe Komlenski i Bojan Torbica, a njime se uvodi novi osnov za sticanje državljanstva – etnička pripadnost. Time bi se postojećem sistemu, koji se zasniva na porijeklu, rođenju, prijemu i međunarodnim sporazumima, dodao još jedan kriterij.
Prema tekstu prijedloga, državljanstvo bi mogli dobiti iseljenici i njihovi potomci stariji od 18 godina, pod uslovom da dostave dokaz o pripadnosti srpskom narodu. U tu svrhu predviđeni su različiti dokumenti iz matičnih evidencija i službenih potvrda.
Zakon bi se odnosio i na pripadnike srpskog naroda rođene u drugim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, kao i njihove potomke, bez obzira na državljanstvo ili mjesto prebivališta.
Kritičari upozoravaju da bi ovakav model mogao imati šire političke posljedice. Advokat i pravni analitičar Rodoljub Šabić ocjenjuje da bi se na ovaj način otvorio prostor za zloupotrebe u procesu sticanja državljanstva i kasnijeg ostvarivanja biračkog prava.
Šabić je rekao: “Eventualno usvajanje novih zakonskih rješenja kojima bi se uslov za sticanje državljanstva praktično sveo samo na ličnu izjavu o pripadnosti narodu sigurno bi omogućilo dodatne zloupotrebe.”
On upozorava da bi nova pravila mogla uticati i na izborni sistem, jer bi novi državljani automatski stekli pravo glasa.
Dodatne kritike odnose se i na proceduru donošenja zakona, uz tvrdnje da prijedlog nije u potpunosti usklađen s parlamentarnim pravilima niti sa evropskim standardima. Također se navodi da bi postojeći zakonski okvir već mogao omogućiti olakšano sticanje državljanstva za pripadnike dijaspore, bez potrebe za novim rješenjem.
Rasprava o prijedlogu dolazi u trenutku pojačanih političkih tenzija u Srbiji, gdje se sve češće otvara pitanje odnosa države prema dijaspori, ali i granica između nacionalne politike i izbornog inženjeringa.
