Novi podaci evropske statističke službe pokazuju da su proizvođači širom Evropske unije i eurozone u aprilu bili suočeni s dodatnim rastom troškova, što bi se u narednom periodu moglo odraziti i na cijene proizvoda koje plaćaju krajnji potrošači.
Prema objavljenim statistikama, industrijske proizvođačke cijene nastavile su uzlazni trend i na godišnjem nivou zabilježile najsnažniji rast u posljednjih više od dvije godine. Takav razvoj događaja ekonomisti povezuju prije svega s kretanjima na energetskom tržištu, koje i dalje ima presudan utjecaj na troškove proizvodnje u gotovo svim sektorima privrede.
U zemljama koje koriste euro zajedničku valutu cijene proizvođača bile su za 4,9 posto više nego u istom periodu prošle godine. Identična stopa rasta registrovana je i na nivou cijele Evropske unije, što ukazuje da je trend prisutan širom kontinenta.
Na mjesečnom nivou također je evidentirano novo povećanje. U eurozoni su proizvođačke cijene porasle za 0,6 posto u odnosu na mart, dok je u državama članicama Evropske unije rast iznosio 0,7 posto.
Najveći doprinos ukupnom povećanju i dalje dolazi iz energetskog sektora. Cijene energenata bile su više za više od 12 posto u poređenju s aprilom prošle godine, potvrđujući da energija ostaje jedan od ključnih faktora koji oblikuju industrijske troškove.
Poskupljenja su zabilježena i u drugim segmentima proizvodnje. Intermedijarni proizvodi, koji se koriste kao sirovine ili poluproizvodi u daljnjoj proizvodnji, bilježe rast od gotovo četiri posto. Kapitalna dobra, poput mašina i industrijske opreme, poskupjela su za nešto više od dva posto, dok su trajna potrošačka dobra također evidentirala rast cijena.
Jedina kategorija koja je na godišnjem nivou zabilježila blagi pad odnosi se na netrajna potrošačka dobra, gdje su cijene neznatno niže nego godinu ranije.
Kada je riječ o pojedinačnim državama, među zemljama s najizraženijim rastom proizvođačkih cijena izdvajaju se Bugarska, Litvanija i Rumunija, gdje su zabilježena dvocifrena povećanja. S druge strane, nekoliko članica Evropske unije prijavilo je pad cijena na godišnjem nivou, a među njima prednjače Luksemburg, Estonija i Kipar.
Mjesečni podaci pokazuju nešto drugačiju sliku. Najveći rast tokom aprila registrovan je u Danskoj, Hrvatskoj i Belgiji, dok su Francuska, Estonija i Švedska bile među rijetkim državama koje su evidentirale smanjenje proizvođačkih cijena u odnosu na prethodni mjesec.
Stručnjaci ističu da proizvođačke cijene predstavljaju važan pokazatelj budućih inflatornih kretanja jer rast troškova u industriji često, prije ili kasnije, završava u maloprodajnim cijenama. Zbog toga će naredni mjeseci biti pažljivo praćeni kako bi se procijenilo hoće li novo povećanje troškova dodatno usporiti proces smirivanja inflacije u evropskim ekonomijama.
Iako su evropske zemlje tokom protekle godine uspjele značajno obuzdati inflacijske pritiske u odnosu na rekordne nivoe iz prethodnog perioda, najnoviji podaci pokazuju da izazovi za privredu i dalje nisu u potpunosti nestali, posebno kada je riječ o energiji i troškovima industrijske proizvodnje.
