U Banjoj Luci ozvaničena je saradnja pet političkih stranaka koje planiraju zajednički izlazak na Opće izbore u bh. entitetu RS. Sporazum su potpisali SDP, NiP, NES, Naprijed i PDA, a osnovna ideja jeste formiranje zajedničke liste kandidata za Narodnu skupštinu RS-a.
Ipak, već na samom početku postalo je jasno da političko okupljanje probosanskog bloka nije završena priča, jer među potpisnicima nema Naše stranke.
Iz stranaka koje su stavile potpis na sporazum poručuju da je riječ o otvorenom dokumentu kojem se mogu priključiti i druge političke opcije. Kao glavni cilj navode pokušaj jačanja državnih institucija kroz bolju zastupljenost u Narodnoj skupštini RS-a nakon izbora planiranih za oktobar.
Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković tvrdi da bez objedinjavanja probosanskih stranaka nema ozbiljnijeg političkog rezultata u RS-u. Posebno upozorava na pad broja glasova i osipanje biračkog tijela koje podržava takve politike.
Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a
„Mislim da tu, bez obzira na sve naše razlike, treba da budu sve stranke koje imaju infrastrukturu na području bh. entiteta RS-a smatraju se probosanskim, jer s ovim brojem glasova i ovim osipanjem strašnim na ovom dijelu BiH šanse da se tamo nešto značajno desi, ako nismo zajedno su vrlo male.“
Iako su odnosi između NiP-a i SDA prethodnih godina bili obilježeni brojnim političkim sukobima, Konaković sada poručuje da bi zajednički nastup sa SDA bio logičan korak. Naglašava ipak da se do toga mora doći dogovorom, a ne pritiscima i ultimatumima.
Iz SDA nisu krili rezervu prema sporazumu potpisanom u Banjoj Luci. Potpredsjednik stranke Ramiz Salkić ocijenio je da inicijativa nije rezultat iskrene želje za jedinstvom, već pokušaj da se druge političke aktere stavi pred gotov čin.
„Pa da se radi o iskrenim, istinskim namjerama da se popravi stanje ovdje kroz zajednički nastup, sigurno da bi oni kontaktirali Sranku demokratske akcije prije nego što su potpisali taj sporazum. Dakle, potpuno je jasno da su oni ovdje željeli i žele nekoga dovesti pred svršen čin, a zapravo to nije put ka postizanju jedinstva i zajedničkog nastupa, radi se o politikanstvu.“
Politički analitičari i univerzitetski profesori smatraju da je objedinjavanje stranaka nužnost ukoliko žele ozbiljniji izborni rezultat u RS-u. Pojedinačni nastupi, prema njihovim ocjenama, teško mogu donijeti značajniji broj mandata.
„Ujedinjenje predstavlja jednu dobru poruku za građane naše u RS-u. Neophodno da iznađu rješenja da sve probosanske stranke imaju jedan zajednički nastup kako bi unaprijedili položaj i život naših građana u RS-u.“
Izostanak Naše stranke Posebnu pažnju tokom potpisivanja sporazuma izazvalo je odsustvo Naše stranke. Time je dodatno otvorena priča o tome koliko je Trojka zaista jedinstvena na svim nivoima političkog djelovanja.
„Izostanak Naše stranke ukazuje da postoje različiti interesi na različitim nivoima vlasti i ovo sad postaje neko pravilo da zajednički nastup Trojke ne znači da su oni jedinstveni na svim nivoima vlasti i evo sad sam ovaj izostanak ukazuje na jednu nedovolju homogenu, homogeni nastup.“
Ovo nije prvi pokušaj okupljanja probosanskih stranaka u RS. Na prethodnim izborima formiran je Pokret za državu, koji je osvojio tri mandata u Narodnoj skupštini RS-a. Ipak, ta politička platforma nije dugo opstala nakon izbora, a dio zastupnika kasnije je napustio zajednički blok.
