Oslanjanje na jeftin cjevovodni gas iz Rusije glavni je razlog zašto terminali za tečni prirodni gas (LNG) nikada nisu izgrađeni u Nemačkoj, prenose strani mediji.
Kada je Moskva počela da zavrće slavinu 2021. godine, općine i programeri su se uspaničili. Manje od deset dana nakon što su ruske trupe započele napad na Ukrajinu, Njemačka je postala “ozbiljna po pitanju energetske nezavisnosti” Jorg Kukies, desna ruka kancelara, najavio je da će vlada finansirati LNG terminal u Brunsbuttel-u.
U mjesecima koji su uslijedili, vlada bi ugovorila još pet plutajućih LNG terminala, brodova koji mogu da ponovo gase tečno gorivo nakon pristajanja.
Od Hamburga do Lubmina, grada u kome se gasovod Sjeverni tok 1 koji podržava Rusija, ponovo pojavljuje na njemačkom tlu, ambicije za izgradnju novih LNG terminala bile su velike. Investitori su zamislili svijet s oko deset LNG terminala koji će zamijeniti ruski uvoz. Njemački zakon o ubrzanju LNG-a, usvojen u oktobru 2022., potvrdio je ove ambicije i postavio temelje za izgradnju osam plutajućih terminala, kao i četiri stalna terminala na kopnu.
Očekivalo se da će samo plutajući terminali biti dovoljno veliki da zamijene 45 milijardi kubnih metara (bcm) gasa koji je nekada tekao direktno iz Rusije. Stalni bi, u međuvremenu, obezbiijedili sličan uvozni kapacitet. Danas se ove ambicije sve više dovode u pitanje.
Prema internoj analizi koja je procurila iz njemačkog ministarstva ekonomije i klimatske akcije, većina planiranih LNG terminala možda uopće neće biti potrebna.
Analiza jasno pokazuje da njemačka vlada planira ogroman višak kapaciteta za LNG, rekao je Saša Miler-Krener, izvršni direktor Environmental Action Germani koji je objavio analizu.
„Dva fiksna terminala u Stadeu i Vilhelmshavenu i mega terminal kod Rigena već nisu uključeni u razmatranje", istakao je ekološki aktivista.
U analizi Instituta za ekonomsku energiju (EVI) se dodaje:
“Ni u jednom scenariju potražnje proširenje kapaciteta za regasifikaciju ne ide dalje od projekata koji imaju status FID [Final Investment Decision] kako stvari stoje danas". Prema analizi, planirani novi LNG terminali radili bi sa kapacitetom ispod 50% do 2030. godine, pod pretpostavkom da se sprovode vladine politike uštede klime i energije.
Njemačka je do danas i dalje veliki potrošač gasa, sa oko 85 milijardi kubnih metara uvezenih 2022. Zemlja se ranije “kladila” na grijanje na gas u skoro svakom drugom domaćinstvu u prošlosti, priznao je Klaus Miler, šef federalne regulatorne mreže.
Međutim, ove pretpostavke su sada narušene visokim cijenama gasa koje su pokrenule ogromne napore za očuvanje energije i diversifikaciju.
Potražnja za gasom će se postepeno smanjivati u narednim godinama, jer Njemačka radi na tome da napusti ruska fosilna goriva i postane klimatski neutralna do 2045. Prošle godine, savezna vlada je pokrenula inicijativu za masovno uvođenje toplotnih pumpi i renoviranje domova kako bi se zamenili gasni kotlovi.
Kao rezultat toga, očekuje se da će godišnja potražnja za gasom u Njemačkoj pasti ispod 60 milijardi kubnih metara do 2030. godine, što je daleko od današnjih 85 milijardi kubnih metara.
Ove projekcije imaju prigušujući efekat na investicije u LNG. Do danas, njemački terminal na kopnu u Brunsbutelu ostaje jedini stalni do sada izgrađen, s jasnim finansijskim pokroviteljima.
Njemačke zalihe gasa su se 19. februara povećale po prvi put u 2023.
„Naravno, u toku blagih zima može izgledati kao da vam ne treba sve, ali hladne zime ne bi pogodile samo Njemačku, već i veći dio Centralne Evrope. U trenutku kada budemo imali hladnu zimu, susjedne zemlje se mogu osloniti na tokove gasa iz Nemačke", istakao je Miler.
Miler je identifikovao tri faktora rizika koji bi mogli da izazovu nestašicu gasa u budućnosti: veoma hladna zima, nedovoljna ušteda gasa ili potencijalni problemi u susjednim zemljama poput Austrije.
Mnogo će toga zavisiti od vremena, priznao je Miler. Ukoliko predstojeća zima ponovo bude veoma blaga, njemačka vlada će biti prinuđena da prizna da ima suvišnu infrastrukturu, dodao je on.
Međutim, ako se najgori scenariji ostvare, njemačkim potrošačima će biti potrebno rezervno rješenje.
“Ako sljedeća zima bude veoma hladna, onda će odjednom svi biti veoma sretni što Njemačka ima ovu potencijalno suvišnu infrastrukturu. Niko se više neće pitati da li je suvišna", zaključio je Miler.
