U Slovenija se sve glasnije govori o mogućem smanjenju PDV-a na osnovne životne namirnice, ali ostaje otvoreno ključno pitanje – hoće li građani zaista osjetiti pad cijena ili će korist završiti kod trgovaca.
Trenutna stopa PDV-a na hranu iznosi 9,5 posto, što ovu zemlju svrstava među one s višim poreznim opterećenjem u regionu. Vlada razmatra interventne mjere kako bi ublažila posljedice energetske krize, a jedna od opcija je upravo smanjenje poreza na osnovne proizvode.
Ipak, dio ekonomista upozorava da niži PDV ne znači automatski i niže cijene. Prema mišljenju ekonomiste Maks Tajnikara, potražnja za hranom i prevozom trenutno je visoka, što ostavlja prostor trgovcima da zadrže cijene na istom nivou i povećaju vlastite marže.
Sličan stav iznosi i poljoprivredni ekonomista Luka Juvančič, koji naglašava da se efekti smanjenja poreza često „gube“ unutar lanca snabdijevanja, bez značajne koristi za krajnje kupce.
Iz Ministarstva finansija ranije su podsjetili da historijska iskustva pokazuju kako smanjenje PDV-a rijetko dovodi do proporcionalnog pada maloprodajnih cijena. Umjesto toga, razlika se često prelijeva u veće cijene prije oporezivanja.
S druge strane, trgovci tvrde da ne planiraju povećavati cijene ukoliko dođe do smanjenja poreza, no ekonomisti upozoravaju da bi takav potez mogao dodatno opteretiti državni budžet, jer je PDV jedan od njegovih najvažnijih izvora.
Dodatni pritisak na cijene mogao bi uslijediti već u narednim mjesecima. Predsjednica Privredne komore Slovenija Mariča Lah upozorava da se rast cijena u pravilu pojavljuje s određenim zakašnjenjem, posebno kada je riječ o transportu i troškovima u lancu snabdijevanja.
Dok susjedne zemlje poput Italija i Austrija već uvode niže stope PDV-a na određene proizvode, slovenski potrošači sve češće prelaze granicu u potrazi za povoljnijom kupovinom.
U takvim okolnostima, pitanje smanjenja PDV-a ostaje politička i ekonomska dilema – između potrebe za rasterećenjem građana i rizika od neefikasne mjere koja bi mogla imati ograničen stvarni učinak.
