BiH pred produženjem sniženih carina: Ekološka vozila uz niže namete barem do 2026.
Bosna i Hercegovina bi i u narednoj godini mogla zadržati politiku sniženih carinskih stopa na električna, hibridna te CNG i LPG vozila, ukoliko prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dobije podršku Savjeta ministara. Riječ je o prijedlogu privremene suspenzije i smanjenja carina koji je objavljen na platformi „E-konsultacije“, a koji bi, ukoliko bude usvojen, važio do kraja 2026. godine.
Prema predloženom modelu, carinska stopa za vozila na električni pogon i za CNG/LPG modele bila bi smanjena na nula odsto, dok bi carina na hibridna vozila iznosila pet odsto.
Podsticaj za čišći zrak i sigurniji saobraćaj
U obrazloženju prijedloga naglašava se da bi primjena povoljnijih carinskih stopa imala višestruke koristi za državu: od smanjenja emisije štetnih plinova i unapređenja kvaliteta zraka, do povećanja sigurnosti u saobraćaju zahvaljujući modernijoj tehnologiji kojom raspolažu ovakva vozila. Također se ističe da bi ovakav potez dodatno izjednačio tržišne uslove među uvoznicima, nezavisno od toga u kojoj zemlji se proizvode brendovi koje zastupaju.
Ovo je, u suštini, nastavak politike koja je već na snazi tokom tekuće godine, a odnosi se isključivo na robu koja ne spada u sporazume o slobodnoj trgovini koje BiH ima sa pojedinim državama.
Zašto je ova mjera uopšte važna?
Političke odluke o carinskim stopama rijetko dobijaju pažnju šire javnosti, ali u ovom slučaju važnost je više nego vidljiva. Tržište električnih vozila u BiH praktično je bilo zanemarljivo sve do uvođenja prethodne suspenzije carina. Nakon tog poteza, broj uvezenih vozila porastao je dovoljno da se prvi put može govoriti o formiranju realnog tržišta.
Dodatni podsticaj postojao je i kroz federalne subvencije za električna vozila, koje su tokom ove godine ukinute, što se odmah odrazilo na broj novih registracija. Ipak, snižene carinske stope i dalje čine najvažniji faktor u pristupačnosti ovih vozila.
Jesu li ekološka vozila namijenjena samo bogatima?
Iako se često stvara pogrešna slika da su električna i hibridna vozila rezervisana samo za one dubljeg džepa, realnost je drugačija. Tehnologija koja je nekad bila rijetkost i luksuz danas je standard u većini novih modela. Širenjem tržišta i pojavom pristupačnijih brendova, posebno iz Azije, više nije riječ o privilegiji bogatih, već o novoj tržišnoj realnosti.
Posebno je važno što je prijedlog proširen i na vozila pogonjena CNG-om i LPG-om — tehnologije koje nude ekološki prihvatljiviju i značajno jeftiniju alternativu klasičnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.
Električna vozila kao i dalje nedostižan luksuz — zbog infrastrukture
I pored uvođenja povoljnijih carinskih stopa, električna vozila na domaćem tržištu i dalje su vrsta egzotike. Razlog nije samo cijena, nego i ključni problem koji se uporno ignoriše: nedostatak šire mreže punionica. Dok god infrastruktura ostane na današnjem nivou, kupci će imati realne prepreke da se odluče za električni automobil, bez obzira na carinske olakšice.
Istovremeno, hibridi bilježe konstantan rast i gotovo sigurno će u narednim godinama postati dominantan oblik pogona u BiH, jednako kao i u većini zemalja regiona.
Ko stvarno ima korist od sniženih carina?
Ove mjere najviše utiču na vozila koja ne dolaze iz Evropske unije, jer prema sporazumu o slobodnoj trgovini BiH već ima nulte carinske stope za uvoz iz EU. Stoga najveći uticaj sniženja osjete kupci koji se odlučuju za kineske ili druge neevropske modele — a upravo su ti brendovi posljednjih godina postali posebno konkurentni cjenovno i tehnološki.
Međutim, stručna javnost već dugo upozorava da samo carinske olakšice nisu dovoljne. Zemlji nedostaju direktni podsticaji za građane i privredu — od subvencija do razvijenije infrastrukture — kako bi tranzicija ka zelenijem transportu zaista bila ubrzana.
BiH se nalazi pred relativno jednostavnom, ali važnom odlukom: hoće li produžiti politiku koja je, bez puno pompe, stvorila prve ozbiljne pomake ka modernizaciji voznog parka? Sniženje carina možda nije čudesno rješenje, ali je za sada najkonkretniji alat koji država koristi da podstakne ekološki prihvatljiviji transport.
Ukoliko odluka bude usvojena i produžena do 2026. godine, domaće tržište moglo bi zadržati trenutni trend rasta — ali bez ulaganja u infrastrukturu, posebno mrežu punionica, električna vozila će i dalje ostati više izuzetak nego pravilo.
