Tokom vikenda upriličeno je specijalno online Pashalno predavanje profesora Shaloma Sabara, sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu pod nazivom "Sarajevska Hagada: remek djelo jevrejske umjetnosti i njeno nevjerovatno putovanje od Katalonije do Bosne".
Profesor Sabar autor je sveobuhvatne studije „Sarajevska Hagada – istorija i umjetnost, koja sadrži detaljnu analizu iluminacije, tekstova, istorije rukopisa i komparativnu analizu.
Sarajevska Hagada jevrejski je rukopisno-oslikani kodeks, nastao u drugoj polovini 14. vijeka na području sjeverne Španije. Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Jevreji Sefardi.
Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Zbog osjetljivosti materijala, originalna Hagada javno se izlaže samo četiri puta godišnje.
Na hebrejskom jeziku hagada (haggadah) je priča. Sadržaj Sarajevske Hagade ispisan je krasnopisom i ukrašen minijaturnim slikama na prerađenoj i istančanoj koži, koja ima 142 pergamentska lista, po čemu je jedinstvena u svijetu.
Mnoge se zanimljive priče vežu uz ovu, više od 500 godina staru Hagadu. Knjiga koja je preživjela inkviziciju, Prvi i Drugi svjetski rat, te protekli rat u BiH - svjedoči o vremenima u kojima se itekako brinulo o kulturnom bogatstvu.
Tokom Drugog svjetskog rata, 1941. godine, kada je njemačka vojska ušla u Sarajevo, jedan njemački oficir došao direktno u Zemaljski muzej i zahtijevao da mu se preda Hagada. Tadašnji direktor mu je rekao kako je drugi njemački vojnik bio neposredno prije njega i odnio je sa sobom i tako je zaštitio, pričali su kustosi muzeja.
Poseban događaj posvećen Sarajevskoj hagadi na Univerzitetu Columbia u New Yorku
Nakon Drugog svjetskog rata Sarajevska Hagada čuvana je u čeličnoj kaseti Zemaljskog muzeja. Najviše jednom u godini pokazivana je javnosti.
U Madridu je 1992. godine priređena svjetska izložba. Obilježavalo se 500 godina od progona Jevreja iz Španije.
Organizatori izložbe tražili su Hagadu, međutim, zbog rata u BiH knjiga nije napustila Sarajevo. U tom periodu pojavili su se natpisi u svjetskoj štampi da je Hagada uništena, odnosno da ju je tadašnja Vlada Republike BiH prodala i za iste novce kupila oružje.
Sarajevska Hagada čuvana je u trezoru Narodne banke sve do kraja rata. Potaknute zahtjevima Jevrejske zajednice u svijetu, Ujedinjene nacije pokrenule su inicijativu za očuvanje ove vrijedne knjige. Tim austrijskih stručnjaka radio je na njenoj restauraciji, dok je UN donirao 50.000 dolara za opremanje specijalne, sef-sobe u kojoj bi Hagada, prvi put u svojoj historiji, bila trajno čuvana i izložena.
Danas se nalazi u Zemaljskom muzeju BiH.
