Inicijative za uvođenje nulte stope ili smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove, pomoćna ljekovita sredstva, zdravstvena pomagala i obrazovanje, kao i povećanje PDV-a na luksuzne proizvode, smanjenje stope poreza za ugostiteljstvo, turizam i putnički saobraćaj tokom pandemije koronavirusa, te uvođenje PDV-a za kladionice i igre na sreću – sve su to primjeri reformi koje su u Bosni i Hercegovini propale zbog nesposobnosti vlasti da postignu dogovor.
Sve navedene mjere, kao i mnoge druge koje nisu ni spomenute, bile su zamišljene da pomognu građanima koji plaćaju poreze, ali država do sada nije našla načina da im vrati novac na bilo koji način. Jedini primjer koji je naišao na podršku nadležnih institucija bio je ukidanje PDV-a na doniranu hranu. Međutim, čak ni ta mjera nije dala očekivane rezultate jer mnoge kompanije nisu bile dovoljno informirane o ovoj mogućnosti.
Novi pokušaj ukidanja poreza odnosi se na kupovinu prve stambene nekretnine, za što je nadležna institucija već dala saglasnost i pripremila nacrt zakona. Ipak, ova inicijativa čeka na odobrenje niza tijela, a mnogi sumnjaju da će ukidanje PDV-a pri kupovini prve nekretnine više koristiti građevinskom sektoru nego građanima.
Ova tema ukazuje na dublje probleme u vezi s PDV-om u BiH. Neki stručnjaci smatraju da nikada nisu rađene prave analize o tome gdje se najviše ubire porez i kako bi izmjene u PDV sistemu uticale na stabilnost zemlje. Plaćanje punog PDV-a na lijekove, opremu za bebe i osnovne namirnice stvara dodatno nezadovoljstvo među građanima, dok vlasti ne pokazuju volju ni sposobnost da provedu potrebne reforme.
Ukidanje PDV-a na prvu nekretninu, iako zvuči privlačno, tehnički je problematično jer se PDV naplaćuje na građevinski materijal. Tako bi ukidanje PDV-a moglo dovesti do komplikacija u povratu poreza građevinskim kompanijama, što bi cijeli proces učinilo nepraktičnim.
Također, postoji sumnja da bi ukidanje ili smanjenje PDV-a zaista dovelo do pada cijena u relevantnim sektorima. BiH trenutno nije spremna za diferenciranu stopu PDV-a, a pitanje je da li nadležne institucije imaju kapacitet da implementiraju takve promjene.
Uz ove poteškoće, valja spomenuti i druge mjere koje država može poduzeti kako bi pomogla građanima, kao što su inicijative povezane s akcizama. Na primjer, dio prikupljenih sredstava od akciza na duhan, koje su dostigle milijarde, mogao bi biti preusmjeren u zdravstvo, posebno za liječenje djece, ali te inicijative nikada nisu dobile podršku vlasti.
