Washington će u četvrtak biti domaćin prvog sastanka Vijeća za mir, kojim predsjedava američki predsjednik Donald Trump, a na kojem će se raspravljati o situaciji u Pojasu Gaze s ciljem prevazilaženja zastoja u provedbi mirovnog sporazuma.
Prema ocjenama stručnjaka, na dnevnom redu će se naći pet ključnih pitanja: razoružanje Hamasa, obnova Gaze, raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga, osnaživanje upravljačkog odbora za sektor, provedba izraelskog povlačenja te tenzije na Zapadnoj obali. Naglašava se da bi sastanak mogao biti presudan za deblokadu procesa i ubrzavanje realizacije preostalih tačaka mirovnog plana.
Sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa stupio je na snagu 10. oktobra, dok je druga faza započela sredinom januara, paralelno s pokretanjem Vijeća za mir. Ipak, brojna sporna pitanja i dalje otežavaju implementaciju, posebno u vezi s razoružanjem Hamasa, obnovom infrastrukture, raspoređivanjem palestinskih policijskih i međunarodnih snaga, kao i novim izraelskim povlačenjem.
Dnevni red i politički pritisci
Profesor političkih nauka Nabil Mikhail ističe da je riječ o sastanku od izuzetnog značaja, ne samo zbog simbolike prvog okupljanja Vijeća, već i zbog očekivanja da američki predsjednik osigura konkretne rezultate.
Na sastanku bi trebalo biti riječi o učvršćivanju primirja, povećanju humanitarne pomoći, ublažavanju teške situacije u Gazi, pokretanju stabilizacijskih snaga, razoružanju Hamasa te osiguravanju slobodnog kretanja Palestinaca, uključujući rad prijelaza Rafah.
Očekuje se i snažniji pritisak na izraelskog premijera Benjamin Netanyahu kako bi se omogućio rad palestinskog tehnokratskog odbora, kojem do sada nije dozvoljen ulazak u Gazu.
Razoružanje i međunarodne snage
Profesor Tarek Fahmy smatra da će fokus biti i na prikupljanju finansijskih sredstava za rad Vijeća te uključivanju što većeg broja utjecajnih država. Posebno osjetljivo pitanje ostaje razoružanje Hamasa, uz mogućnost organiziranja donatorske konferencije za obnovu Gaze.
Prema najavama, države članice Vijeća za mir mogle bi objaviti obavezu izdvajanja više od pet milijardi dolara za humanitarne i obnoviteljske projekte. Također se očekuje formiranje stabilizacijskih snaga pod međunarodnim mandatom.
Indonezija je do sada javno izrazila spremnost da pošalje oko 1.000 vojnika u okviru multinacionalnih snaga, dok grčki mediji navode da bi i Grčka mogla uputiti kontingent od 100 do 150 vojnika. Istovremeno, Izrael se protivi eventualnom prisustvu turskih snaga u Gazi.
Upozorenje na povratak sukoba
Visoki predstavnik Vijeća za mir Nikolay Mladenov upozorio je da bi nepostizanje dogovora i izostanak koordiniranog djelovanja mogli dovesti do nastavka rata ili učvršćivanja postojećeg stanja na terenu, u kojem je Gaza podijeljena između Hamasa i izraelske kontrole.
Plan o kojem će se raspravljati uključuje i obnovu Gaze te njeno institucionalno povezivanje s Palestinskom upravom na Zapadnoj obali, uz postepeno izraelsko povlačenje do granične linije.
Učesnici sastanka
Prema dostupnim informacijama, na sastanku učestvuju delegacije iz 27 zemalja. Među njima su predsjednici Javier Milei, Prabowo Subianto i Shavkat Mirziyoyev, kao i generalni sekretar Komunističke partije Vijetnama To Lam.
Prisustvuju i premijeri, uključujući egipatskog Mostafa Madbouly, pakistanskog Shehbaz Sharif i mađarskog Viktor Orban, kao i ministri vanjskih poslova brojnih arapskih zemalja. Među njima su i turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan te izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar.
Uz predstavnike Italije, Rumunije, Grčke i Kipra, kao i azijskih zemalja poput Južne Koreje i Japana u svojstvu posmatrača, sastanku prisustvuju i predstavnici Evropske unije i više međunarodnih organizacija.
Očekivanja su velika, ali će ishod sastanka pokazati da li Vijeće za mir može preokrenuti tok događaja u Gazi ili će region ostati zarobljen u novoj fazi neizvjesnosti.
