Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je prekid vatre u Ukrajini tokom proslave Dana pobjede 9. maja tokom devedesetominutnog telefonskog razgovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Odgovor Kijeva stigao je danas, izvještava Ukrajinska pravda.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od svojih zvaničnika da razjasne detalje Putinovog prijedloga o prekidu vatre, a zauzvrat je predložio dugoročniji prekid neprijateljstava.
"Naložio sam našim predstavnicima da stupe u kontakt s timom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i razjasne detalje ruskog prijedloga o kratkoročnom prekidu vatre", objavio je Zelenski na društvenim mrežama.
Očekuje se dugoročni sporazum
Ukrajina teži miru i ulaže potrebne diplomatske napore da zaista okonča rat. "Razjasnit ćemo o čemu se tačno radi, da li se radi samo o nekoliko sati obezbjeđenja parade u Moskvi ili o nečem više", napomenuo je Zelenski.
"Naš prijedlog je dugoročno primirje, pouzdana i zagarantovana sigurnost za narod i trajni mir. Ukrajina je spremna da na tome radi u bilo kojem dostojanstvenom i efikasnom formatu", dodao je ukrajinski predsjednik.
Kremlj: Putin spreman proglasiti primirje 9. maja
Jurij Ušakov, jedan od Putinovih ključnih savjetnika, jučer je objavio da je Putin inicirao telefonski razgovor s Donaldom Trumpom i rekao mu da je spreman proglasiti primirje 9. maja. Trump je kasnije u Ovalnom kabinetu istakao da dvojica lidera nisu razgovarala neko vrijeme i zapitao se da li je ruski predsjednik to već objavio.
Američki predsjednik je nakon razgovora otkrio detalje, rekavši da je diskusija bila vrlo dobra. Trump je izrazio nadu da će se rješenje za rat između Rusije i Ukrajine doći relativno brzo, dodajući da je i sam Putinu predložio kratkotrajno primirje.
Oštra reakcija na rusku ideju stigla je i od ukrajinskog ministra vanjskih poslova. "Zašto ne sada? Zašto čekati do 8. maja?", napisao je Andriy Sibiha na društvenoj mreži X.
"Ako Rusija zaista želi mir, mora odmah prekinuti vatru. Ukrajina je spremna podržati potpuno primirje i poziva Rusiju da ga odmah proglasi na 30 dana, a ne samo radi parade", rekao je Sibiha.
Parada u Moskvi bez teške vojne opreme
Jedan od najočitijih znakova promijenjene ruske stvarnosti na bojnom polju bit će vidljiv na samom Crvenom trgu. Ruska godišnja vojna parada povodom Dana pobjede održat će se bez teške vojne opreme poput tenkova, raketnih bacača ili artiljerijskih sistema.
Zvanično, rusko Ministarstvo odbrane je kao razlog navelo "trenutnu operativnu situaciju", ali analitičari kažu da odsustvo odražava nedostatak opreme i sigurnosne strahove. Nakon više od četiri godine intenzivnih borbi u Ukrajini, Rusija je pretrpjela značajne gubitke u oklopnim vozilima i artiljerijskim sistemima.
Osim toga, Moskva ostaje ranjiva na napade ukrajinskih dronova dugog dometa. Privremeno primirje moglo bi smanjiti rizik od napada na glavni grad tokom jednog od simbolički najvažnijih događaja za Kremlj.
Politička poruka Washingtonu i pritisak na Kijev
Putinov prijedlog o prekidu vatre je pažljivo politički tempiran. Iznošenjem ove ideje direktno Trumpu, Kremlj pokušava da se pozicionira kao strana otvorena za pregovore, istovremeno vršeći diplomatski pritisak na Kijev. Ako Ukrajina odbije kratkoročno primirje, Kremlj bi mogao pokušati da je prikaže kao nespremnu na sklapanje mira pred publikom izvan Evrope.
Ruske snage i dalje trpe ozbiljne gubitke. Procjene zapadnih obavještajnih službi pokazuju da je broj ruskih žrtava preko 1,2 miliona. Privremena pauza u borbama omogućila bi preopterećenim ruskim snagama vrijeme za rotaciju, dopunu opskrbe, popravku opreme i jačanje odbrambenih položaja nakon višemjesečnih iscrpljujućih borbi. Za vojne planere, čak i kratka operativna pauza nosi značajnu vrijednost.
Dan pobjede ostaje najvažniji politički praznik u modernoj Rusiji i igra centralnu ulogu u Putinovoj ratnoj retorici. Od početka sveopšte invazije, Kremlj sve više povezuje rat u Ukrajini sa pobjedom Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, prikazujući sukob kao dio šire historijske borbe protiv nacizma.
Slaba reakcija stranih lidera i kršenja prethodnih primirja
Bez značajnijeg proboja na bojnom polju ove godine, Kremlj umjesto toga pokušava prikazati Putina kao globalnog lidera koji direktno pregovara s Washingtonom. Kontrast između prošlogodišnje agresivne promocije Dana pobjede i ovogodišnjeg povlačenja pokazuje koliko se dramatično promijenio stav Rusije.
Prošle godine, ruski državni mediji su snažno promovirali dolazak 29 stranih lidera. Visokopozicionirani gosti poput kineskog predsjednika Xi Jinpinga i brazilskog predsjednika Luiza Inácioa Lule da Silve najavljeni su sedmicama unaprijed kako bi se pokazalo da zapadni napori da izoluju Moskvu ne daju rezultate. Ove godine, atmosfera uoči 9. maja je potpuno drugačija, jer Kremlj još nije zvanično objavio koji će strani gosti prisustvovati paradi.
Rusija odbija poziv na prekid vatre za Uskrs
Novi poziv Moskve za privremeni prekid vatre značajno se razlikuje od njenog odgovora na sličan prijedlog Volodimira Zelenskog prije samo nekoliko sedmica. Krajem marta 2026. godine, portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je prijedlog ukrajinskog predsjednika za uskršnji prekid vatre, tvrdeći da je Moskva zainteresirana za mir, a ne za prekid vatre.
Peskov je tada tvrdio da Kremlj nije vidio nikakvu jasno formuliranu inicijativu, uprkos tome što je Kijev javno predstavio prijedlog i o njemu razgovarao putem američkih posrednika. Osim toga, Putinov 32-satni prekid vatre za pravoslavni Uskrs ranije ovog mjeseca prekršen je hiljadama puta, što posmatračima daje malo povjerenja u najnovije ruske prijedloge.
