Načelnik Općine Ilidža (NiP), Nermin Muzur, izjavio je da odluka o zaštiti izvorišta u praksi ne otvara prostor za nekontrolisanu gradnju, već donosi veći nivo zaštite nego što trenutno postoji na terenu.
„Potpuno drugačije to izgleda na terenu gdje ljudi žive i svakodnevno provode vrijeme. Ja živim na tom području 40 godina i znam kako to izgleda u praksi“, rekao je Muzur.
Podsjetio je da problem traje decenijama.
„Odluka iz 1987. godine ima svoj historijat i mi danas imamo stanje koje je rezultat dugogodišnjeg nerješavanja ovog pitanja“, istakao je.
Naglasio je da su tvrdnje o masovnoj gradnji neutemeljene.
„Fizički nema prostora za ono o čemu se govori – za stambena naselja, tržne centre ili bilo kakvu masovnu urbanizaciju. To jednostavno nije moguće na terenu“, kazao je.
Pojasnio je raspored zaštitnih zona.
„Na najvećem dijelu teritorije radi se o prvoj i drugoj vodozaštitnoj zoni gdje gradnja nije dozvoljena. U trećoj i četvrtoj zoni postoji vrlo ograničen prostor, eventualno za pojedinačne objekte“, naveo je.
Optužio je dio javnosti za širenje straha.
„Stvara se nepotrebna panika među građanima bez konkretnih dokaza. Ljudi koji iznose takve tvrdnje ne pokazuju gdje je to fizički moguće realizovati“, rekao je Muzur.
Istakao je da se oslanja na stručne institucije.
„Razgovarali smo sa Arhitektonskim, Građevinskim i Saobraćajnim fakultetom u Sarajevu i imamo potpisane sporazume o saradnji. Struka nam daje smjernice kako da zaštitimo prostor“, naglasio je.
Dodao je da u zaštićenim zonama nije bilo spornih dozvola.
„U posljednjih pet godina nije izdat nijedan dokument za gradnju u zonama koje su pod zaštitom“, rekao je.
Osvrnuo se i na tvrdnje o potencijalnoj gradnji u višim zonama zaštite.
„I u trećoj i četvrtoj zoni gradnja nije jednostavna niti automatski dozvoljena. Potrebni su brojni planski dokumenti i procedure koje dodatno ograničavaju bilo kakve zahvate“, pojasnio je.
Naglasio je da je važno slijediti zakonske procedure.
„Zaštita se provodi kroz zakon i planske dokumente. Nema prostora za improvizaciju niti proizvoljna tumačenja“, istakao je.
Dodao je da su sve primjedbe analizirane.
„Sve što smo dobili kao primjedbe pokušali smo analizirati i provjeriti. Nismo dobili konkretne stručne argumente koji osporavaju elaborat“, rekao je.
Istakao je da je odluka zasnovana na dugoročnim analizama.
„Elaborati se rade na osnovu višedecenijskih podataka. I ranije odluke su se donosile nakon dugogodišnjih istraživanja, tako da tvrdnje da je dokument zastario nemaju uporište“, naveo je.
Zaključio je da je cilj zaštita i balans interesa.
„Nisam uticao na struku koja je radila elaborat. Cilj nam je da zaštitimo područje, ali i da uvažimo potrebe stanovništva. U praksi je nemoguće realizovati scenarije o kojima se govori“, poručio je Muzur.
Predsjednik Udruženja Eko akcija Anes Podić govorio je o važnosti odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, a za koju je izrađen elaborat koji javnosti nije bio dostupan, kako tvrdi, do 11. marta.
Naglašava kako su naše rijeke ‘razvaljene malim hidroelektranama’, te kako je navedeni elaborat rađen od strane kompanija s kojima ovo udruženje već bori bitke na sudu.
„Nažalost, u Bosni i Hercegovini je struka vrlo rastezljiv pojam. Da je rađeno kako treba, mi bismo o elaboratu imali davno prvo otvorenu stručnu raspravu. Ovaj elaborat javnost uopće nije bila vidjela do prije mjeseca dana“, kazao je Podić.
Posebno je naglasio važnost odluke, govoreći o njoj kao sudbonosnoj za vodosnabdijevanje Sarajeva.
„Vi kad napravite promjenu prostora – ovo je tektonska promjenu prostora koju Sarajevo nije vidjelo zadnjih 70 godina – kad date investitorima prava, više nema nazad. Nema više političara koji će plaćati penale za sve te greške ranijih politika“, naglasio je.
