Kremlj pojačava sigurnost oko Putina usljed straha od unutrašnjih prijetnji...
Kremlj je dramatično povećao lično osiguranje oko predsjednika Vladimira Putina, postavljajući sisteme nadzora u domove bliskih saradnika u sklopu novih mjera potaknutih valom ubistava visokih ruskih vojnih dužnosnika i strahom od državnog udara, stoji u izvještaju evropske obavještajne agencije.
Kuharima, tjelohraniteljima i fotografima koji rade s predsjednikom također je zabranjeno putovanje javnim prijevozom, navodi se u dosjeu. Posjetioci šefa Kremlja moraju proći dvostruku provjeru, a oni koji rade u njegovoj blizini smiju koristiti isključivo telefone bez pristupa internetu.
Ograničeno kretanje i promjena Putinove rutine
Neke od mjera uvedene su posljednjih mjeseci nakon ubistva visokog generala u decembru, što je izazvalo spor u samom vrhu ruskog sigurnosnog aparata.
Mjere sugeriraju rastuću nelagodu unutar Kremlja dok se suočava s povećanim problemima kod kuće i u inostranstvu, uključujući ekonomske poteškoće, sve veće znakove neslaganja i neuspjehe na bojišnici u Ukrajini.
Ruski sigurnosni dužnosnici drastično su smanjili broj lokacija koje Putin redovno posjećuje, navodi se u izvještaju. On i njegova porodica prestali su odlaziti u svoje uobičajene rezidencije u moskovskoj regiji i na Valdaju, predsjednikovu povučenu ljetnu rezidenciju između Sankt Peterburga i Moskve.
Ove godine do sada nije posjetio nijedan vojni objekat, uprkos redovnim putovanjima tokom 2025. Kako bi zaobišao ova ograničenja, Kremlj javnosti prikazuje unaprijed snimljene snimke predsjednika.
Od invazije na Ukrajinu 2022. godine, Putin također provodi sedmice u unaprijeđenim bunkerima, često u Krasnodaru, obalnoj regiji na Crnom moru, satima udaljenoj od Moskve.
Obavještajni dosje i unutrašnja kriza
Dosje, koji je medijima dostavio izvor blizak jednoj evropskoj obavještajnoj agenciji, stiže u vrijeme percipirane krize oko Kremlja, četiri godine nakon početka rata.
Ruski gubici, koje zapadne procjene stavljaju na oko 30.000 mrtvih i ranjenih mjesečno, zajedno s ograničenim teritorijalnim dobicima i ukrajinskim napadima dronovima duboko unutar Rusije, doveli su trošak sukoba do nivoa koji mnogi smatraju neodrživim.
Ekonomske posljedice rata postaju sve vidljivije, uključujući prekide u mobilnim mrežama u velikim gradovima, što izaziva nezadovoljstvo čak i među pro-putinovskim urbanim slojevima.
Izvještaj navodi da se rat počinje osjećati i unutar ruske elite koja je ranije bila uglavnom zaštićena od posljedica invazije.
Strah od curenja informacija i mogućeg puča
Izvještaj daje rijetke detalje o zabrinutosti Moskve zbog pogoršanja unutrašnje sigurnosti. Također opisuje napetosti unutar ruskog sigurnosnog i vojnog vrha oko odgovornosti za zaštitu vojnog rukovodstva, što je navodno dovelo do revizije Putinovih sigurnosnih protokola i proširenja najviše zaštite na još deset visokih zapovjednika.
Navodi se da su od početka marta 2026. Kremlj i sam Vladimir Putin zabrinuti zbog mogućeg curenja osjetljivih informacija, kao i rizika od zavjere ili pokušaja puča usmjerenog protiv predsjednika.
Posebna pažnja posvećena je mogućnosti korištenja dronova za atentat na pripadnike političke elite.
Slučaj Sergeja Šojgua
Najupečatljiviji dio izvještaja odnosi se na bivšeg ministra odbrane Sergeja Šojgua. On se, prema dosjeu, povezuje s rizikom od državnog udara jer zadržava značajan utjecaj unutar vojnog vrha.
Šojgu, koji je sada tajnik Vijeća sigurnosti i ranije je bio jedan od najbližih Putinovih saradnika, navodno se sve više posmatra kao potencijalni faktor nestabilnosti unutar sistema.
