Radikalizacija maloljetnika u Francuska posljednjih godina dobija novi i zabrinjavajući oblik, jer sigurnosni stručnjaci upozoravaju da ekstremizam među tinejdžerima više nije samo prolazna pojava, nego strukturalna promjena u prirodi prijetnje koja zahtijeva sveobuhvatan odgovor društva i institucija.
Francuske vlasti podigle su optužnicu protiv dvojice šesnaestogodišnjaka zbog sumnje da su planirali teroristički napad na sjeveru zemlje. Mladići su uhapšeni prošle sedmice, a terete se za udruživanje u kriminalnu grupu s ciljem pripreme nasilnog napada.
Prema navodima nacionalnog tužilaštva za borbu protiv terorizma, jedan od osumnjičenih bio je fasciniran ekstremističkom ideologijom i navodno je planirao napad na tržni centar ili koncertnu dvoranu. Istraga je pokazala da je pokušao nabaviti vatreno oružje i testirao zapaljive hemikalije u svom domu. Drugi osumnjičeni je, prema procjeni tužilaštva, bio upoznat s planovima i sumnjiči se za doprinos radikalizaciji svog prijatelja.
Stručnjaci za sigurnost upozoravaju da digitalne platforme predstavljaju ključni kanal širenja ekstremističke propagande među mlađom populacijom. Algoritamski sistemi preporuka mogu postepeno usmjeravati korisnike ka sve radikalnijem sadržaju, posebno kada su mladi izloženi emocionalno snažnim porukama koje promovišu podjelu na „mi protiv njih“.
Prema procjenama sigurnosnih analitičara, adolescenti su posebno osjetljivi na radikalne narative ako se osjećaju socijalno izolirano, akademski neuspješno ili marginalizirano. Ekstremističke organizacije sve češće napuštaju model organiziranog regrutiranja i fokusiraju se na podsticanje individualnih napadača, poznatih kao fenomen „usamljeni vuk“.
Ovaj obrazac znatno otežava rad sigurnosnih službi jer radikalizacija može nastati bez direktnog kontakta sa organiziranim mrežama, često unutar privatnog digitalnog prostora.
Stručnjaci procjenjuju da je radikalizacija među mladima u Francuskoj povezana i s krizom identiteta, osjećajem društvene izolacije te potrebom za pripadanjem ili statusom. Ekstremističke ideologije, upozoravaju, mogu pružiti iluziju moći, herojstva i zajedništva osobama koje prolaze kroz psihološki ili društveni pritisak.
Podaci sigurnosnih institucija pokazuju da je posljednjih godina zabilježen porast broja maloljetnika koji se procesuiraju u slučajevima terorizma. Tokom 2025. godine optuženo je 22 maloljetnika, što predstavlja značajan udio u ukupnim terorističkim slučajevima te godine.
Tužilaštvo za borbu protiv terorizma upozorava da prosječna starost osumnjičenih postaje sve niža, a sve veći broj slučajeva uključuje osobe mlađe od 20 godina. Većina osumnjičenih su muškarci, a radikalizacija je često povezana s problemima u školovanju, socijalnom integracijom i izolacijom od vršnjačkog okruženja.
Sigurnosni analitičari smatraju da borba protiv ekstremizma među maloljetnicima mora biti višedimenzionalna i da ne može počivati samo na represivnim mjerama. Predlaže se jačanje digitalnog nadzora unutar zakonskih okvira, razvoj preventivnih programa u školama, podrška porodicama koje primijete promjene u ponašanju djece te kreiranje kontra-narativa na društvenim mrežama.
Prema mišljenju stručnjaka, obrazovni sistem predstavlja prvu liniju odbrane jer nastavnici i roditelji mogu uočiti rane znakove radikalizacije i reagovati prije nego što dođe do nasilnih planova.
Analitičari upozoravaju da ignorisanje društvenih i psiholoških faktora može dovesti do stvaranja nove generacije radikaliziranih pojedinaca, što bi dugoročno održalo visok nivo sigurnosnog rizika.
