Ukrajinska prijestolnica Kijev pogođena je masovnim napadom raketama i dronom u rano jutro u nedjelju, ubrzo nakon što su ukrajinske zračne snage upozorile da bi Rusija mogla ponovo lansirati hipersoničnu balističku raketu Orešnik. Najnoviji ruski vojni izum korišten u Ukrajini, hipersonična raketa Orešnik, privlači pažnju svijeta.
Nedavni ruski napadi na Ukrajinu, za koje je Volodimir Zelenski rekao da su uključivali balističku raketu srednjeg dometa Orešnik, pokazuju "opasnu igru s nuklearnim pragom", rekla je šefica vanjske politike Evropske unije Kaia Kallas.
"Rusija je ostala bez izlaza na bojnom polju, pa terorizira Ukrajinu namjernim udarima na gradske centre. To su užasni akti terora koji imaju za cilj ubiti što više civila", napisao je Kallas na platformi X.
Dodala je da upotreba balističkih raketa Orešnik, sistema dizajniranih za nošenje nuklearnih bojevih glava, predstavlja "političku taktiku zastrašivanja i neodgovornu nuklearnu eskalaciju".
Rusija je već tri puta koristila svoju hipersoničnu balističku raketu Orešnik u napadima na Ukrajinu. U masovnom napadu na Kijev i okolna područja poginule su najmanje četiri osobe, a oko 100 je povrijeđeno.
"Oni su stvarno ludi", izjavio je Zelenski na Telegramu, komentarišući najnovije ruske napade, za koje je rekao da su najteže pogodili ukrajinsku prijestolnicu.
U međuvremenu, šef Svjetske zdravstvene organizacije izjavio je da su uredi SZO u Kijevu oštećeni ostacima ruskih napada.
"Prozori na trećem spratu su oštećeni. U ovoj zgradi se nalaze i druge agencije UN-a osim SZO. Niko nije povrijeđen", napisao je Tedros Adhanom Ghebreyesus na X-u.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul pridružio se francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu u osudi najnovijih ruskih napada i nazvao upotrebu rakete Orešnik "još jednom eskalacijom".
Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper također je reagirala, rekavši da "eskalirajući napad Moskve na ukrajinske civile pokazuje njenu slabost". Slike iz Kijeva opisala je kao "šokantne".
S druge strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka, važnog saveznika Moskve, da se ne miješa u ruski rat protiv Ukrajine, prema izvoru bliskom francuskom predsjedniku.
Upozorenje je stiglo tokom prvog prijavljenog telefonskog poziva između dvojice lidera od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, ofanzive koja je također djelimično pokrenuta sa bjeloruske teritorije.
Macron je "naglasio rizike za Bjelorusiju ako dozvoli da bude uvučena u agresivni rat Rusije protiv Ukrajine", rekao je anonimni izvor. Također je pozvao Lukašenka da preduzme korake za poboljšanje odnosa između Bjelorusije i Evrope.
Rusija i Bjelorusija su održale nuklearne vježbe 18. maja, u vrijeme kada je Ukrajina pojačala napade dronovima na rusku teritoriju. Bjelorusija, koja se nalazi na istočnoj granici NATO-a, dom je najnovije ruske rakete sposobne za nuklearno oružje, Orešnik.
Ukrajinska sigurnosna služba SBU saopštila je da su njihovi dronovi u nedjelju pogodili naftnu pumpnu stanicu u ruskoj regiji Vladimir.
Prema podacima SBU-a, objekat je bio važno čvorište za transport naftnih derivata u Moskvu i okolna područja.
"Snabdijeva glavna skladišta nafte u blizini Moskve, kao i aerodrome Šeremetjevo, Domodedovo i Vnukovo", navodi se u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.
Prema ukrajinskim vlastima, nakon napada je izbio požar, koji je zahvatio površinu od oko 800 kvadratnih metara. Guverner Vladimirske oblasti, Aleksandar Avdejev, kasnije je izjavio da je požar u blizini grada Kameškovo ugašen.
Šta je ruska raketa "Orešnik" koja je zabrinula Evropu?
Najnoviji ruski vojni izum korišten u Ukrajini, hipersonična raketa Orešnik, privlači pažnju svijeta. Novi sistem naoružanja predstavlja značajan korak naprijed u ofanzivnim sposobnostima Moskve. Njegovo predstavljanje naglašava kontinuiranu posvećenost Rusije razvoju naprednog oružja dizajniranog da zaobiđe moderne odbrambene sisteme.
Analitičari vjeruju da raketa Orešnik posjeduje sposobnosti koje je izdvajaju od ostalih. Opisana je kao hipersonična balistička raketa, što znači da može putovati brzinom većom od 5 Maha, što trenutnim sistemima protivvazdušne odbrane izuzetno otežava, ako ne i onemogućava, da je presretnu.
Osim toga, izvještaji sugeriraju da je opremljen s više nezavisno ciljanih bojevih glava (MIRV), što omogućava jednoj raketi da istovremeno pogodi nekoliko različitih ciljeva s nevjerovatnom preciznošću. Ova sposobnost višestrukih bojevih glava značajno povećava njen razorni potencijal i stratešku vrijednost.
Razvoj sistema Orešnik dolazi u vrijeme pojačanih geopolitičkih tenzija, gdje mnoge nacije nastoje povećati svoju vojno-tehnološku superiornost. Rusija ulaže velika sredstva u hipersoničnu tehnologiju, smatrajući je ključnim sredstvom odvraćanja i sredstvom za održavanje svog utjecaja na globalnoj sceni. Sistemi poput Orešnika dizajnirani su da probiju čak i najsofisticiranije raketne odbrambene štitove, pružajući kredibilan udarni kapacitet protiv potencijalnih protivnika.
Specifični operativni detalji ostaju uglavnom povjerljivi, ali pojava "Orešnika" signalizira potencijalnu promjenu u vojnoj doktrini i strateškom planiranju širom svijeta. To prisiljava na ponovnu procjenu postojećih odbrambenih strategija i moglo bi ubrzati razvoj protivmjera od strane drugih velikih sila.
"Orešnik" nije samo novo oružje, već je i izjava ruske tehnološke snage i oštar podsjetnik na stalno promjenjivu prirodu modernog ratovanja.
