Razvoj ženskog poduzetništva u protekla dva desetljeća se povezuje sa demokracijom, jačanjem ravnopravnosti između muškaraca i žena. Iako broj poduzetnica varira od države do države, neke statistike ukazuju na to kako žene u Europi pokreću ili su pokrenule svaki četvrti novi posao. I u Bosni i Hercegovini je ovo sve češća tema.
Tuzlanka Azra Gegić je 2015. godine osnovala vlastiti brend i kolekciju ženske ručno rađene obuće danas uspješno plasira širom svijeta. Početak je, kaže, bio težak.
AZRA GEGIĆ, poduzetnica
„Pogotovo što je ovo kao neki muški posao. Ja sam tada imala 23 godine i bilo je poprilično izazovno steći povjerenje partnera, majstora, ali nekako valjda zajedničkim radom uspjeli smo izgraditi jako dobre odnose.“
Poslodavac Ljubice Jurišić prije 20 godina je bio čovjek koji nije u frizerskoj struci. Budući da je sav posao sama obavljala, tada je odlučila pokrenuti vlastiti biznis. Već dvije decenije to uspješno čini.
LJUBICA JURIŠIĆ, poduzetnica
„U ovim malim biznisima ima i prednosti i mana, kao u svemu, odricanja, ali isto tako i slobode. Treba biti neovisan u svakom pogledu. Trebamo ulagati u sebe, jer sve se može oduzeti, ali ono što uložite u sebe to ne može.“
Žensko poduzetništvo je važna karika u borbi protiv diskriminacije prema ženama koje su više sklone uvođenju kreativnosti i inovativnosti. Dizajnerica enterijera Zerina Islamović iz Lukavca, koja se nakon završenog studija, vratila sa Floride u svoju zemlju, to profesionalno dokazuje sedam godina, boraveći i na gradilištima.
ZERINA ISLAMOVIĆ, poduzetnica
„Imam osjećaj da su žene osnažene da se bave mnogim stvarima kojima se do sad nisu usuđivale baviti. Recimo, dizajn enterijera je relativno mlad pojam, i do sad su se ovim obično arhitekte muške bavile.“
Poput muškaraca, žene su sklone preuzimanju rizika i imaju razvijen poduzetnički duh, ali najveće poteškoće su u dostupnosti financijskih sredstava, edukacije. Iako postoje okrugli stolovi, programi poticaja, uglavnom se to odnosi na nevladin sektor i nije dovoljno da bi se moglo govoriti o uspjehu. Halida Hasanović iz Gradačca, koja se šest godina bavi pčelarstvom i proizvodima od meda, nije na početku imala nikakvu podršku.
HALIDA HASANOVIĆ, poduzetnica
„Počela sam što sam sebi uzela dva roja. Nije bilo podrške Nikakve. Sad malo preko Udruženja imaju posticaji, ali to je malo naspram troškova.“
Žensko poduzetništvo ima moć transformacije kompletnog društva. Ne samo da otvara nova radna mjesta, već i podstiče krativnost. Stoga je podrška sa svih niovoa vlasti i nevladinog sektora neophodna ženama poduzetnicama, poručuju naše sagovornice.
