Politička trgovina i borba za EU agendu: Ko će podržati reformski paket?
Vladajuća koalicija, koju čine SNSD, HDZ i stranke Trojke (SDP, Naša stranka i Narod i pravda), postigla je dogovor oko sadržaja Reformske agende, ključnog dokumenta za ostvarivanje prava Bosne i Hercegovine u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije. Ovim dogovorom otvara se mogućnost da se konačno pokrene proces njegovog usvajanja, čime bi BiH mogla aplicirati za značajna finansijska sredstva EU.
U posljednjim pregovorima, dvije ključne sporne tačke, koje su dugo bile kamen spoticanja, riješene su kompromisnim formulacijama. Prva tačka odnosi se na Ustavni sud BiH, konkretno na popunjavanje sudskih mjesta i provođenje odluka na cijeloj teritoriji države. Umjesto prethodnog prijedloga, sada se predlaže implementacija formulacija iz 14 prioriteta Evropske komisije usvojenih 2019. godine. Kao prvi korak, navodi se imenovanje dvoje sudija iz Republike Srpske na nepopunjena mjesta. Međutim, postavlja se pitanje hoće li vlasti u ovom entitetu, predvođene Miloradom Dodikom, zaista ispoštovati dogovor.
Druga sporna tačka tiče se ukidanja entitetskog veta u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć. Nova formulacija naglašava "potrebu za promjenama" u ovim tijelima, uz dva koraka: formiranje registra privrednih subjekata na nivou cijele BiH i pregovori s EU o načinu odlučivanja. Ipak, vlast iz Republike Srpske i dalje insistira na očuvanju entitetskog veta, uz prijedlog smanjenja broja članova ovih tijela, ali s očuvanjem prava veta ili entitetskog glasanja.
Jedna od mjera koja izaziva dodatne reakcije odnosi se na usklađivanje vizne politike BiH s EU. Prema dogovoru, BiH bi uvodila vize za jednu zemlju godišnje, ali Turska, Rusija i Kina bile bi izuzete u prve dvije godine. Kao prve države za koje bi vize bile uvedene spominju se Azerbejdžan i Kuba.
Rok za finalizaciju i usvajanje Reformske agende je 4. decembar, kako bi dokument mogao biti dostavljen u Brisel prije decembarskog sastanka Evropske komisije. Ukoliko se ovaj rok propusti, naredna prilika bi bila tek u martu, što bi značajno usporilo pristup sredstvima EU u iznosu od 70 miliona eura planiranih do kraja godine.
Dogovor, međutim, zahtijeva saglasnost svih nivoa vlasti u BiH, uključujući kantone. U prethodnom pokušaju usvajanja prijedloga s 111 mjera, proces je zaustavljen zbog nedostatka podrške iz četiri kantona u Federaciji BiH.
Važno je napomenuti da su u proces uključeni i predstavnici opozicije, uključujući SDA. Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca sastao se s liderom ove stranke, Bakirom Izetbegovićem, kako bi razgovarali o podršci ovom dokumentu. Iako detalji razgovora nisu poznati, izvori bliski pregovorima tvrde da je atmosfera bila konstruktivna, a akteri su izrazili optimizam da će dogovor biti postignut i dokument poslan u Brisel.
Ipak, ostaje da se vidi hoće li političke razmirice i interesi ponovo zaustaviti napredak prema evropskom putu ili će BiH konačno napraviti značajan korak naprijed.
