U Kantonu Sarajevo prije sedam godina uspostavljen je registar imenovanih lica u javnom sektoru, dok je prije šest godina uspostavljen registar zaposlenih u javnom sektoru kantona. Vlast u KS bila je prva u Bosni i Hercegovini koja je uvela ove registre i ostaje jedan od rijetkih nivoa vlasti sa takvim sistemom. Registri su javno dostupni na internetu i uspostavljeni su radi povećanja transparentnosti javnog sektora.
Registar zaposlenih sadrži podatke o svima koji su zaposleni u institucijama, ustanovama i preduzećima kantona, dok registar imenovanih lica sadrži podatke o osobama u upravljačkim strukturama tih institucija, ustanova i preduzeća.
Pitanje ažuriranja podataka
Uvidom u registre primjetno je da se podaci ponekad ne ažuriraju blagovremeno. Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS navode da oni nisu ovlašteni za ažuriranje podataka, već da su kantonalne institucije, ustanove i preduzeća odgovorna da u roku od 10 dana ažuriraju podatke. Ured ima nadzornu ulogu u ovom procesu, a propisi kojima se regulira pitanje ažuriranja podataka su veoma strogi.
Prema odlukama Vlade KS, neblagovremeni ili netačan unos podataka predstavlja težu povredu službene dužnosti za ovlaštenu osobu i može biti osnov za pokretanje disciplinskog postupka. Najstroža mjera propisana propisima predviđa da takvo postupanje može biti razlog za razrješenje rukovoditelja institucije, na inicijativu Ureda.
Ured naglašava da se podaci uglavnom ažuriraju pravovremeno, ali priznaje da mogu postojati odstupanja zbog objektivnih razloga, poput promjena zakona ili propisa koji utiču na plate velikog broja zaposlenih, privremene spriječenosti za rad ili drugih objektivnih razloga.
Izazovi
Najveći izazov u prikupljanju i ažuriranju podataka je osiguranje pravovremenog i tačnog unosa. Iako je uveden sistem direktnog unosa radi olakšanja procesa, blagovremenost unosa zavisi od kapaciteta i posvećenosti ovlaštenih osoba u svakoj instituciji.
Dodatni izazov je što sve općine KS još nisu pristupile registrima. Dok se sve općine ne uključe, registri neće prikazivati potpunu sliku javnog sektora kantona. Trenutno, u registru zaposlenih su podaci iz općina Stari Grad, Centar, Ilijaš, Ilidža, Novo Sarajevo, Vogošća i Grada Sarajeva, dok nisu uključene općine Novi Grad Sarajevo, Hadžići i Trnovo. U registru imenovanih lica su uključene općine Stari Grad, Ilijaš, Ilidža i Grad Sarajevo, dok ostale općine nisu obuhvaćene. Registar javnih nabavki sadrži podatke općina Stari Grad, Centar, Ilidža, Novo Sarajevo i Grad Sarajevo.
Poboljšanje registara
Ured kontinuirano radi na poboljšanju registara:
Razvijen je model direktnog unosa i niz tehničkih mjera za kontrolu i integritet registara. Sistem bilježi svaki unos i izmjenu, zajedno s vremenom i identitetom korisnika, što omogućava potpun elektronski trag i olakšava provjeru odgovornosti;
Uvedeni su mehanizmi automatske validacije podataka koji sprečavaju unos nepotpunih ili netačnih podataka;
Pristup registrima strogo je ograničen, svaki korisnik ima jedinstvene podatke vezane isključivo za svoju instituciju;
Uspostavljen je analitički modul za obradu velikih podataka i prepoznavanje obrazaca koji mogu ukazivati na korupciju ili nepravilnosti;
Razvijen je sistem pretrage koji omogućava detaljan uvid u zapošljavanja i analize po sektorima, institucijama, vremenskim periodima i drugim kriterijima;
Na osnovu podataka iz registara izrađuju se periodični analitički izvještaji, koji identifikuju sistemske rizike i daju preporuke za unapređenje antikorupcijskih mehanizama. Pojedini izvještaji dostavljeni su i nadležnom tužilaštvu, koje na osnovu njih pokreće predmete.
Ured ističe da transparentnost ima širi društveni učinak. Javna dostupnost podataka omogućava građanima, medijima i nevladinim organizacijama da direktno prate procese, dobiju vjerodostojne informacije i prijave nepravilnosti. Javna dostupnost stvara dodatni pritisak na donosioce odluka, čime registri funkcionišu i kao preventivni antikorupcijski digitalni alat.
Prema procjeni Ureda, registrom se nesumnjivo povećala transparentnost u javnom sektoru Kantona Sarajevo.