Republika Srpska sve otvorenije testira teren za osamostaljenje?

Republika Srpska je danas povukla još jedan potez u nizu poteza kojima se sustavno udara na integritet države Bosne i Hercegovine.

Naime, Narodna skupština RS-a je usvojila izmjene Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, čime se iz sintagme "nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine" briše upravo ono ključno – ime države Bosne i Hercegovine. Jednim potezom pera, u Narodnoj skupštini RS-a odlučili su se na preimenovanje i potkopavanje temeljnog identiteta države, nastojeći zamagliti ono što ovi spomenici predstavljaju za cijelu zemlju.

Na prvi pogled, neko bi mogao pomisliti da se radi o "tehničkoj izmjeni". Međutim, ovakvi potezi su sve samo ne nevini. Republika Srpska već godinama vodi politiku korak po korak, uklanjajući sve što podsjeća na zajedničke državne institucije i identitet Bosne i Hercegovine, pripremajući teren za ono što Milorad Dodik i njegove političke strukture već godinama priželjkuju – najavljivano osamostaljenje entiteta.

Ove izmjene Zakona predstavljaju podmukli potez, svojevrsno sondiranje terena kojim RS testira dokle može ići u ispitivanju granica Dejtonskog sporazuma, ali i međunarodnog strpljenja.

Himna Srbije: Znak bezgraničnog pripajanja i potpunog otpora BiH

Uvođenjem himne Srbije u zvaničnu upotrebu, Republika Srpska dodatno pokazuje svoje namjere. Ovaj korak je direktna provokacija koja ne samo da jača nacionalističke sentimenta, već i otvoreno preispituje integritet Bosne i Hercegovine. Kako očekivati da narod, koji se svakodnevno suočava s politikom koja slavi srpski nacionalizam, bude vezan za državu koja ne priznaje njegov identitet? Himna Srbije kao zvanični simbol u RS-u predstavlja sve ono što Bosna i Hercegovina ne želi biti – zemlja podijeljena nacionalnim i etničkim linijama, gdje se svaka institucija koristi za jačanje jednog entiteta na račun druge.

Šta ovo govori o stanju stvari? Himna Srbije u RS-u jasno signalizira da se ideologija koja vodi ovu političku igru ne zaustavlja na kulturnim simbolima, već se aktivno priprema na političke promjene koje mogu rezultirati razdvajanjem. Ovaj korak može biti samo uvod u nešto mnogo ozbiljnije – pokušaje da se legitimizuje separatizam i eventualno osamostaljenje entiteta.

"Nacionalni spomenici" bez Bosne i Hercegovine – kulturna baština kao taoc političkih ambicija

Izmjenom člana 2 Zakona, Narodna skupština RS-a odlučila je izbrisati naziv "Bosna i Hercegovina" iz odredbe koja definiše šta predstavlja "nacionalni spomenik". Time se, u suštini, pokušava dati legitimitet ideji da se ovi spomenici smatraju ekskluzivnim vlasništvom entiteta, a ne države. Ovo je posebno alarmantno jer Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine nije nikakva entitetska ustanova – ona je državna institucija, dejtonska kategorija koja bi trebala biti iznad entitetskih zakona i politike.

Ono što dodatno zabrinjava jeste zamagljivanje stvarnog značenja nacionalnih spomenika. Bosna i Hercegovina ima bogatu i raznoliku kulturnu baštinu koja pripada cijeloj državi, a ne pojedinačnim entitetima. Ovim zakonskim izmjenama RS nastoji nametnuti ideju da kulturno-historijsko nasljeđe koje se nalazi unutar granica entiteta automatski pripada RS-u, čime se dodatno polariziraju građani i produbljuju podjele u zemlji.

U izmijenjenom zakonu RS-a također je izbrisan ključni dio koji nacionalne spomenike stavlja pod "najviši stepen zaštite", bez potrebe za daljim intervencijama, zakonima i propisima. Ova izmjena otvara vrata za buduće "pravovremeno preispitivanje" statusa nacionalnih spomenika na teritoriji Republike Srpske. Šta to u praksi znači? Od sada, Narodna skupština RS-a može dovoditi u pitanje i prilagođavati odluke koje donosi državna Komisija. Time se otvara opasna mogućnost da se, pod izgovorom "novih odluka i propisa", na spomenicima u ovom entitetu počnu vršiti izmjene koje će odgovarati trenutnim političkim interesima vladajuće elite u RS-u.

Ovim zakonskim izmjenama, vlasti RS-a šalju jasnu poruku – entitet je iznad države, a entitetski zakoni i propisi su važniji od onih koji važe na državnom nivou. U praksi, ovakvi potezi predstavljaju destabilizaciju osnovnog ustrojstva Bosne i Hercegovine, a usmjereni su prema stvaranju ambijenta u kojem RS funkcioniše kao de facto nezavisna jedinica, uz sve manje obaveza prema državi čiji je, formalno, sastavni dio.

Ispitivanje terena za osamostaljenje: Dokle je međunarodna zajednica spremna gledati kroz prste?

Ovaj posljednji potez RS-a ne dolazi u vakuumu. Posljednjih godina, Narodna skupština RS-a redovno donosi zakone koji pokušavaju entitet sve više udaljiti od Bosne i Hercegovine. Potezi kao što su osnivanje entitetskih agencija, "preimenovanje" državnih nadležnosti u entitetske, sve su češći i sve drskiji. Poruka je jasna: korak po korak, RS pokušava oblikovati stvarnost u kojoj je entitet RS nezavisan u svemu osim u imenu.

Međunarodna zajednica, koja je Dejtonski sporazum i donijela, do sada je najčešće reagovala mlako i s izjavama "zabrinutosti". Nažalost, svjedoci smo da RS koristi ovu mlaku reakciju kao prećutno odobrenje za daljnje poteze ka razgradnji države. Koliko će još ovakvih zakonskih izmjena biti usvojeno prije nego što međunarodna zajednica reaguje? Koliko će još nadležnosti biti preuzeto na entitetskom nivou prije nego što se Bosna i Hercegovina nađe na ivici ustavne krize, koja bi mogla otvoriti vrata potpunom raspadu?

Kultura i identitet kao polje političke borbe

Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine ne predstavljaju samo zgrade ili mjesta – oni su simboli državnosti, kulturnog identiteta i povijesti cijele zemlje. Uklanjanjem "Bosne i Hercegovine" iz naziva nacionalnih spomenika, vlasti RS-a jasno stavljaju do znanja kako žele izbrisati sve što podsjeća na zajedničku državu. Ova politička borba za kulturne simbole zapravo predstavlja dalekosežnu strategiju odvraćanja pažnje od stvarnih problema u RS-u, dok se stanovništvo entiteta stalno bombarduje idejom kako bi "bolje prošli" u samostalnoj Republici Srpskoj.

Da li ćemo dočekati dan kada će RS otvoreno proklamovati svoj suverenitet, dok Bosna i Hercegovina postane samo uspomena na zaboravljenu državu? Svaki potez u ovom pravcu, svaka zakonska izmjena, svaka himna koja se čuje u entitetu koji ne priznaje Bosnu i Hercegovinu, korak je bliže razgradnji svega što smo do sada izgradili.

Za državu Bosnu i Hercegovinu, ovo nije samo pravni presedan – ovo je alarm za sve one koji vjeruju u njeno postojanje.

Ako se dozvoli da se takve promjene uvode bez reakcije, što je sljedeće na redu? Kome će nakon "nacionalnih spomenika" biti usmjereni napadi?