U saveznoj državi Virginija, u Sjedinjenim Američkim Državama, održan je referendum na kojem je, s 51 posto glasova, odobrena mogućnost saveznim vlastima da izmijene izbornu mapu za naredne izbore, zakazane za novembar ove godine. Radi se o zahtjevu vlasti, koje kontroliše Demokratska stranka, da se "izborni distrikti nacrtaju na fer osnovi", što se navodi u službenom pojašnjenju. Ipak, iza ovog referenduma stoji svojevrsni rat kojeg su u Teksasu počeli republikanci.
Naime, crtanje izbornih distrikta, poznatije pod nazivom "gerrymandering", je česta praksa u američkoj politici, a rade je istovremeno predstavnici obje stranke, u zavisnosti od toga u kojoj saveznoj državi imaju vlast.
Svaka savezna država šalje određen broj predstavnika u Predstavnički dom američkog Kongresa, a oni se biraju u izbornim mapama, čije crtanje je u nadležnost vlasti te savezne države.
Zbog političke pozadine ovog poteza, odnosno napora da stranka koja je na vlasti maksimizira broj svojih zastupnika na nivou SAD-a, svaka promjena izborne mape u jednom dijelu Amerike obično ima svoju reakciju u drugom.
Tako je napor za promjenu izbornih mapa počeo u Teksasu, saveznoj državi u kojoj vlast ima Republikanska stranka, ali u kojoj ima i veliki broj demokratskih glasača.
Trenutno, Teksas ima 38 predstavnika u donjem domu Kongresa, od čega je 25 republikanaca. Vlasti na nivou savezne države taj broj žele povećati te su krenuli u izmjenu izbornih distrikta na način da se glasači Demokratske stranke "razvodne" i da pojedini distrikti pređu u ruke republikanaca.
Međutim, demokrate širom SAD-a, a primarno u Kaliforniji, to nisu gledali prekrštenih ruku, već su i sami krenuli u crtanje izbornih mapa koje bi povećale broj njihovih zastupnika u Predstavničkom domu.
Rezultat ovog rata je novih osam ili devet distrikta gdje bi Republikanska stranka mogla dobiti svoje predstavnike, dok su demokrate prekrajanjem distrikta dobili šest "sigurnih" mjesta.
Ipak, pozitivan rezultat referenduma u Virginiji bi trebao demokratama donijeti četiri nova mjesta u Predstavničkom domu, čime bi u ovom ratu mogli odnijeti pobjedu, imajući u vidu da se vjerovatno neće dalje crtati nove izborne mape u SAD-u, barem ne prije narednih izbora u novembru.
Najveći poraz u ovoj situaciji za republikance desio se u saveznoj državi Indiana, gdje su članovi Senata ove savezne države, čak i pod pritiskom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, odbili da podrže promjenu izborne mape u ovom dijelu Amerike.
Time su republikanci izgubili nekoliko potencijalnih novih mjesta, a samim tim, najvjerovatnije, i većinu u Predstavničkom domu nakon narednih izbora, koja je svakako bila pod velikim znakom pitanja zbog nepopularnosti predsjednika Trumpa.
