MALE 'FABRIKE KRVI'

Revolucija u medicini: Matične ćelije krvi "stvorene" u laboratoriji

Maticne celije krvi stvorene u laboratoriji

Naučnici su u laboratoriji uzgojili klastere ćelija koje proizvode matične ćelije ljudske krvi - otkriće koje bi jednog dana moglo zamijeniti doniranje krvi i pomoći pacijentima s leukemijom i limfomom, piše ScienceAlert .

Male 'fabrike krvi'

Tim sa Univerziteta u Kembridžu, koji stoji iza ovog inovativnog procesa, ove malene fabrike krvi naziva "hematoidima". Pokazalo se da se razvijaju u crvena i bijela krvna zrnca, baš kao matične ćelije iz krvi pupčane vrpce. Ove strukture, stvorene od doniranih ljudskih matičnih ćelija, podsjećaju na embrione, ali im nedostaju ključna tkiva poput žumančane vrećice i posteljice, koja su neophodna za dalji razvoj.

Ovaj sadržaj vam se ne prikazuje jer ste onemogućili Embed kolačiće

Proces stvaranja krvi

Poput pravih embriona, hematoidi razvijaju srčane ćelije koje pokreću cirkulaciju tečnosti do osmog dana, a počinju proizvoditi krv nakon samo dvije sedmice inkubacije. "Bio je to uzbudljiv trenutak kada se krvavocrvena boja pojavila u posudi - bila je vidljiva čak i golim okom", rekao je Jitesh Neupane, razvojni biolog na Univerzitetu u Cambridgeu.

Dodao je da otkriće "osvjetljava kako se krvne ćelije prirodno formiraju tokom ljudske embriogeneze, nudeći potencijalni medicinski napredak za testiranje lijekova, proučavanje ranog razvoja krvi i imuniteta, te modeliranje poremećaja krvi poput leukemije".

Efikasnija metoda

Ovo je također efikasniji način stvaranja matičnih ćelija ljudske krvi u laboratoriji. Prethodne metode su bile mnogo napornije i zahtijevale su redovno dodavanje faktora rasta i drugih proteina, dok su ove nove žive strukture samoodrživije. Iako su hematoidi za sada samo prototipovi, tim ima velike nade u njihov dalji razvoj.

„Iako je još u ranoj fazi, sposobnost proizvodnje ljudskih krvnih ćelija u laboratoriji označava značajan korak ka budućim regenerativnim terapijama – koje koriste pacijentove vlastite ćelije za popravak i regeneraciju oštećenih tkiva“, rekao je razvojni biolog Azim Surani, također sa Univerziteta u Cambridgeu. Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell Reports.