Imenovanje Louisa J. Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini izazvalo je oštru reakciju Moskve, koja tvrdi da takva funkcija nema nikakvo uporište u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Crishock ne može preuzeti ovlaštenja koja pripadaju visokom predstavniku, istovremeno ponavljajući zahtjev za gašenje Ureda visokog predstavnika (OHR).
Crishock je na čelo OHR-a privremeno stupio 1. jula, nakon što je Christian Schmidt okončao svoj mandat. Njegovo imenovanje uslijedilo je odlukom Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koji je krajem juna odlučio da će prvi zamjenik visokog predstavnika voditi instituciju do izbora novog šefa OHR-a.
Međutim, iz Moskve tvrde da Dejtonski sporazum ne poznaje institut vršioca dužnosti visokog predstavnika te da zbog toga takva osoba ne može imati međunarodni mandat.
“Ukoliko je ova funkcija neophodna za osiguranje tehničkog funkcioniranja Kancelarije Visokog predstavnika (OHR), onda to predstavlja isključivo unutrašnje pitanje te institucije. Međutim, nikakva ovlaštenja u smislu Dejtonskog sporazuma takozvani vršilac dužnosti visokog predstavnika ne posjeduje. Takva ovlaštenja mogu biti data samo legitimnom visokom predstavniku, čiju je kandidaturu odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a. Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru PIC-a da Luisa Crishocka predstave kao ‘privremenog visokog predstavnika’ nemaju pravni osnov”, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije.
Rusija je istovremeno ponovila da ostaje pri svom dugogodišnjem stavu da međunarodni protektorat u Bosni i Hercegovini treba biti okončan.
“Stav Rusije kao jednog od međunarodnih garanta Dejtonskog sporazuma je dosljedan i principijelan. Vanjski protektorat je nespojiv sa suverenitetom Bosne i Hercegovine. Stoga smo uvjereni da OHR mora biti zatvoren što je prije moguće, a pozicija visokog predstavnika ukinuta bez ikakvih uslova”, naveli su iz ruskog Ministarstva.
U odgovoru na pitanje o daljnjem radu u okviru Vijeća za provedbu mira, iz Moskve ističu da Rusija formalno nije napustila to tijelo, ali objašnjavaju zbog čega već godinama ne učestvuje u njegovim sjednicama.
“Privremena suspenzija našeg učešća u sastancima ovog formata posljedica je činjenice da se od 2021. godine njegove sjednice održavaju pod ‘predsjedavanjem’ samozvanca Christiana Schmidta, koji je, uz podršku zapadnih zemalja, uzurpirao funkciju visokog predstavnika. Drugi aspekt se odnosi na to da je, krivicom tih istih zapadnih predstavnika, napuštena dugogodišnja praksa donošenja odluka konsenzusom u okviru Upravnog odbora. Za sada ne vidimo nikakvu spremnost partnera da isprave nenormalnu situaciju koju su sami stvorili”, poručili su.
Rusko ministarstvo ponovo je osporilo i takozvana bonska ovlaštenja, smatrajući da ona nisu predviđena Dejtonskim sporazumom, te je pozvalo na potpuno ukidanje međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.
“Davno je došlo vrijeme da se narod Bosne i Hercegovine riješi ovog ponižavajućeg vanjskog protektorata i preuzme odgovornost za sudbinu vlastite zemlje, donoseći suverene odluke zasnovane na dijalogu, kompromisu, Dejtonskom ustavu i zakonima”, navodi se u saopćenju.
Na kraju su iz Moskve ocijenili da se iza procesa izbora novog visokog predstavnika krije nastavak politike zapadnih zemalja prema Bosni i Hercegovini.
“Kontinuirane zakulisne manipulacije oko imenovanja novog visokog predstavnika u zapadnim krugovima nastavak su ove destruktivne, kratkovide prakse” te da je malo vjerovatno da će doprinijeti normalizaciji situacije u zemlji, zaključili su iz Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije.
Podsjetimo, Christian Schmidt dužnost visokog predstavnika preuzeo je 1. augusta 2021. godine, a tokom gotovo pet godina mandata donio je niz odluka koje su se odnosile na izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije BiH i funkcionisanje institucija. Njegov odlazak otvorio je pitanje privremenog upravljanja OHR-om, ali je već prvog dana mandata Louisa J. Crishocka postalo jasno da će upravo njegov status biti novo političko i diplomatsko sporno pitanje između Rusije i zapadnih država.
