Izjava predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić, izrečena tokom prijema evropskih parlamentaraca u sarajevskoj Vijećnici, izazvala je širok spektar reakcija u javnosti i ponovo otvorila rasprave o načinu interpretacije ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini.
Obraćajući se prisutnima, Ćudić je naglasila da sukobe iz devedesetih ne vidi kroz isključivo etničku ili vjersku prizmu, već kao kompleksan politički konflikt. U svom govoru poručila je:
“Sukobi koje smo doživjeli u ovom velikom gradu, u zgradi koja je spaljena do temelja nije etnički, nije vjerski, nije između katolika, pravoslavaca i muslimana, čak nije ni između vjerskih grupa, to je borba za moć, i odbijam vjerovati, jer sam ovdje provela veći dio života, da su ovaj grad i ova država povezani s takvim sukobima - izjavila je Sabina Ćudić u Vijećnici.”
Ova izjava ubrzo je postala predmet političkih komentara i polemika, pri čemu su pojedini predstavnici javnog života ocijenili da takav narativ ne odražava u potpunosti utvrđene činjenice o karakteru rata u BiH.
Među onima koji su reagovali nalazi se i pukovnik Sead Jusić, koji je istakao da se ne smije zanemariti historijski kontekst i sudski dokumentovane činjenice, naglašavajući da se radi o osjetljivim pitanjima koja i dalje imaju snažan emotivni i društveni naboj.
Sličan stav iznio je i Alija Hodžić iz Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, podsjećajući na razmjere stradanja civila tokom opsade Sarajeva. On je poručio da se žrtve i presude međunarodnih sudova ne mogu ignorisati u javnom diskursu, te da je obaveza društva da njeguje kulturu sjećanja.
Hurtić o Ćudić: “Ne govori u ime onih koji su rat proživjeli u BiH”
Novinarka Amina Čorbo-Zećo u svojoj analizi je ocijenila da ovakvi istupi dodatno produbljuju postojeće podjele i otvaraju prostor za politička tumačenja historijskih događaja, posebno kada se iznose u institucijama koje imaju snažnu simboliku poput Vijećnice.
Dok jedni smatraju da je riječ o pokušaju akademskog i političkog sagledavanja konflikta iz šire perspektive, drugi upozoravaju da se time relativizira priroda rata i zanemaruje iskustvo žrtava, što i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja u javnom prostoru BiH.
Rasprava koja je uslijedila pokazuje da interpretacija prošlosti i dalje ima snažan utjecaj na savremeni politički diskurs u Bosni i Hercegovini, bez jasnog konsenzusa o zajedničkom narativu koji bi zadovoljio sve strane.
