Amerikanci i Italijani ne odustaju od Landija: Diplomatska bitka za novog visokog predstavnika ulazi u novu fazu
Nakon višednevnih tenzija i otvorenih nesuglasica koje su obilježile rasprave o izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, diplomatska borba ulazi u znatno tišu, ali ne i manje važnu fazu.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, Sjedinjene Američke Države i Italija nastavljaju snažno zagovarati kandidaturu italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija za mjesto šefa Ureda visokog predstavnika (OHR), uprkos rezervama koje su iskazale pojedine evropske države.
Umjesto daljnjeg zaoštravanja sukoba, fokus je sada preusmjeren na uvjeravanje evropskih partnera da je Landi prihvatljivo kompromisno rješenje. U tom kontekstu italijanske i američke diplomate intenzivirale su konsultacije s članicama Vijeća za implementaciju mira (PIC), nastojeći otkloniti primjedbe koje su se pojavile nakon predstavljanja kandidature.
Prema dostupnim informacijama, ključni problem za dio evropskih država nije sam kandidat, već način na koji je njegova kandidatura promovirana. Zamjerke se prvenstveno odnose na činjenicu da prethodno nije postignut širi konsenzus unutar Evropske unije, već je prijedlog usaglašen prije svega između Rima i Washingtona.
Kako bi ublažili te rezerve, američki i italijanski predstavnici nastoje evropskim partnerima predstaviti Landijevu viziju rada i političke prioritete. Navodno je italijanski diplomata već pripremio program djelovanja koji je spreman prezentirati članicama PIC-a.
S druge strane, evropske zemlje traže jasne političke garancije da eventualni novi visoki predstavnik neće dovoditi u pitanje odluke svojih prethodnika niti mijenjati dosadašnji kurs Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. U diplomatskim razgovorima posebno se insistira na očuvanju kontinuiteta međunarodne politike prema BiH.
Prema izvorima upoznatim s pregovorima, Washington je spreman pružiti dodatna uvjeravanja, uključujući i pisane garancije da Landi neće intervenirati u ranije odluke visokih predstavnika te da će djelovati unutar okvira definisanih odlukama PIC-a.
Ipak, jedna od najvećih tačaka neslaganja ostaje pitanje korištenja bonskih ovlasti. Američka administracija smatra da bi budući visoki predstavnik trebao dati prednost političkom dijalogu i pokušati ključna otvorena pitanja rješavati dogovorom domaćih političkih aktera.
Posebno osjetljivo pitanje ostaje državna imovina, tema koja je godinama među najtežim političkim sporovima u Bosni i Hercegovini. Dio evropskih partnera skeptičan je prema procjenama da bi domaći političari bez međunarodne intervencije mogli postići održiv dogovor o ovom pitanju, posebno imajući u vidu dosadašnje neuspješne pokušaje.
U međuvremenu, Francuska i dalje podržava kandidaturu svog diplomate Renea Trocazza i za sada nema naznaka da je Pariz spreman odustati od tog prijedloga. Upravo zbog toga naredni krug konsultacija mogao bi biti presudan za konačan rasplet.
Diplomatski izvori navode da je trenutni cilj SAD-a i Italije osigurati podršku većine evropskih članica PIC-a, nakon čega bi fokus pregovora bio usmjeren prema Francuskoj.
U tom kontekstu posmatra se i nedavna poruka Washingtona o mogućnosti preispitivanja američkog učešća u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama diplomata, ta poruka bila je prije svega signal Parizu, a ne ostalim partnerima unutar PIC-a.
Hoće li američko-italijanska strategija rezultirati kompromisom ili će otvoriti novu fazu neslaganja između SAD-a i dijela evropskih saveznika, moglo bi biti poznato već u narednim sedmicama. Ono što je sigurno jeste da je izbor novog visokog predstavnika prerastao okvire kadrovskog pitanja i postao važan test odnosa između ključnih zapadnih partnera na Balkanu.
