Kako se približava rok za prijavu kandidata za Opće izbore, unutar SNSD-a sve je vidljivija nervoza zbog političke i pravne sudbine Milorada Dodika.
Umjesto jasnog odgovora javnosti može li se lider SNSD-a kandidovati nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine, iz vrha vlasti u Republici Srpskoj posljednjih dana dolaze različita i često kontradiktorna pravna tumačenja koja više djeluju kao politička kampanja nego ozbiljna pravna argumentacija.
Dok jedni tvrde da Dodik nema pravo kandidature ni za jednu javnu funkciju, pravnici bliski SNSD-u pokušavaju otvoriti prostor za potpuno drugačije tumačenje presude, insistirajući da se zabrana odnosi isključivo na funkciju predsjednika Republike Srpske.
Takva strategija jasno pokazuje da je u SNSD-u već počela priprema terena za političku i institucionalnu borbu koja bi mogla obilježiti čitavu izbornu godinu.
Posebno je zanimljivo što se posljednjih sedmica sve češće u javnosti pojavljuju pravna objašnjenja koja pokušavaju osporiti način na koji nastupaju pravne posljedice osuđujuće presude. Međutim, brojni pravnici upozoravaju da se u ovom slučaju svjesno miješaju potpuno različiti pravni instituti kako bi se kod javnosti stvorio utisak da postoji “rupa u zakonu” koja bi Dodiku mogla omogućiti politički povratak.
U političkim krugovima u Sarajevu smatraju da SNSD ovom strategijom zapravo pokušava kupiti vrijeme i stvoriti atmosferu pravne nesigurnosti pred konačne odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Posebnu pažnju izazvale su izjave pojedinih funkcionera iz koalicije okupljene oko SNSD-a, koji tvrde da Dodik može biti kandidat za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ili druge funkcije, uprkos činjenici da je Sud BiH u ranijim dopisima jasno obrazložio posljedice presude i njihovu primjenu.
Upravo zbog toga politički analitičari upozoravaju da se ne vodi samo pravna rasprava o jednoj kandidaturi, nego mnogo ozbiljnija politička borba o autoritetu državnih institucija i odluka visokog predstavnika.
SNSD posljednjih mjeseci sve otvorenije pokušava osporiti legitimitet odluka koje je nametnuo Christian Schmidt, računajući da bi eventualne promjene u međunarodnim okolnostima mogle otvoriti prostor za poništavanje ranijih odluka visokog predstavnika.
U tom kontekstu Dodikova kandidatura postala je mnogo više od običnog izbornog pitanja. Ona je pretvorena u simbol političkog sukoba između institucija Bosne i Hercegovine i vlasti Republike Srpske.
Iako formalno postoji mogućnost da neki budući visoki predstavnik izmijeni ili poništi određene odluke, diplomate u Sarajevu upozoravaju da je takav scenario trenutno vrlo malo vjerovatan zbog ozbiljnih političkih posljedica koje bi izazvao unutar Bosne i Hercegovine, ali i međunarodne zajednice.
Istovremeno, unutar SNSD-a raste svijest da bi dugotrajna politička izolacija Milorada Dodika mogla značajno oslabiti njegov utjecaj na političkoj sceni Republike Srpske. Upravo zbog toga stranka pokušava održati percepciju da je njegov povratak u izbornu utrku i dalje moguć.
Analitičari smatraju da je cilj cijele kampanje prije svega politički — stvoriti utisak da pravna situacija nije konačna te pitanje Dodikove kandidature pretvoriti u predmet budućih političkih pregovora.
U narednim mjesecima upravo bi ova tema mogla postati jedno od ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, jer će odgovor na pitanje može li se Milorad Dodik kandidovati zapravo pokazati koliko su državne institucije spremne provoditi vlastite odluke i gdje završava politički utjecaj, a počinje vladavina prava.
